Astrobiologija je relativno nova, interesantna i brzo rastuća grana znanosti koja se bavi pitanjima porijekla, evolucije i distribucije života u svemiru. Jedno od najuzbudljivijih pitanja u Astrobiologiji je; “Da li smo sami u svemiru?”. Odgovor je jednostavan, da ili ne. Oba odgovora pružaju nam bolji uvid u razumijevanje vlastite pozicije u svemiru.
(Credit; NASA http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/images/largesize/PIA17560_hires.jpg)
Da, sami smo u svemiru
Ako je odgovor; “Da, sami smo u svemiru”, onda isto tako moramo potražiti odgovor na pitanje; “Što to nedostaje drugim planetima a da je prisutno na našem planetu Zemlji, što je dopustilo životu da se razvije na Zemlji?”. Da bismo pronašli odgovor na to pitanje moramo istražiti i provjeriti više informacija o razvoju i evoluciji živih bića na našem planetu. Ako je odgovor; “Da, sami smo”, moramo odgovoriti i na temeljna filozofska pitanja. Ako ne postoji život u ostatku svemira onda nema nikoga sa kime bismo pričali, dijelili iskustva i kulturu. Zašto smo proveli 40,000 godina gradeći civilizaciju? Da možemo biti usamljeni u većem luksuzu? Astrobiologija nas prisiljava da postavljamo filozofska pitanja koja udaraju u samu srž naše civilizacije.
Ne, nismo sami u svemiru
Ako je odgovor na pitanje; “Ne, nismo sami u svemiru”, susresti ćemo se sa još fascinantnijim pitanjima!
Kakva je priroda tog drugog oblika života na drugim planetima? Da li je to život u obliku mikroba? Život poput bakterija i ako da, kako se može usporediti sa životom na našem planetu i gdje se točno nalazi? Kako u stvari definirati što je to život, karakteristike života? Da li je to inteligenti oblik života? Ako je to inteligentni oblik života, kakva je onda priroda tog inteligentnog života? Da li možemo komunicirati i kakve su posljedice ako stvarno uspijemo komunicirati sa tim oblikom života?
Jedno od najutjecajnijih pitanja generalne populacije i pitanje koje pobuđuje ljudsku maštu, “Da li smo sami u svemiru?“.
I ako dobro razmislite, imamo se i pravo pitati to pitanje u današnjem svijetu kojem živimo. Planet na kojem mi živimo kreće se oko samo jedne zvijezde i ta jedna naša zvijezda(Sunce) sa još 200 milijardi zvijezdi čine našu galaksiju. A i naša galaksija je samo jedna od više milijardi galaksija raširene po cijelom svemiru. Budimo iskreni, mi još ne znamo koliko uopće galaksija postoji u svemiru- 100 ili vise milijardi galaksija! Ako razmislite, to je 200 milijardi zvijezda samo u našoj galaksiji, jedna od mogućih više od 100,000,000,000 galaksija preko cijelog svemira. Izgleda normalno i razumno postaviti pitanje o drugim oblicima života na nekim drugim planetima.To je jedan od razloga zašto se astrobiolozi bave interesantnim pitanjima o životu na koja još nemamo odgovor a trebali bismo imati i to veoma jasan.
Znakovi života na drugim planetima
Kako bismo tražili znakove života na drugim planetima prvo moramo naučiti i razumjeti nešto više o našem planetu Zemlji.
(Credit; NASA http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa)
Ovo je predivna slika uslikana od strane astronauta iz jedne od svemirskih misija Apollo sa površine Mjeseca i prikazuje Zemlju u svemiru. Popularnog naziva “The blue marble image”. Izgleda kao mirno mjesto, ali unutrašnjost otkriva cijelu povijest našeg života na Zemlji i moguću budućnost na planetu.
Uzmimo za primjer činjenicu da je naš planet kroz povijest puno puta pogođen velikim i malim svemirskim kamenjem. Asteroidi, meteori i kometi koji su na nekim dijelovima razorili površinu Zemlje i uništili razne oblike života. Na primjer, smatramo da su dinosauri izumrli od jednog takvog udara asteroida prije otprilike 65 milijuna godina.
E sad, teorija da je asteroid stvarno krivac za izumiranje dinosaura još uvijek je kontroverzna među znanstvenom populacijom ali nam daje uvid u činjenicu da moramo razumjeti vezu sa svemirskim okruženjem, kometima i asteroidima kako bismo razumjeli samu povijest nastanka života na našem planetu Zemlji.
Isto tako moramo znati kakvi asteroidi mogu doći iz svemira i ugroziti naš život i sve druge oblike života na Zemlji. Znači, da bismo saznali povijest nastanka života na planetu, moramo razumjeti kako se život i razvoj živih bića uklapa u svemirsko okruženje.
Sada znamo i da će se u budućnosti život na Zemlji promijeniti.
(Credit; Wikimedia http://en.wikipedia.org/wiki/File:Crab_Nebula.jpg)
Ovo je, možemo reći, dramatična slika Crab Nebula (M1 ili Maglica Rakovica), rezultat eksplozije jedne supernove(zvijezda) koja je uništena prije nekoliko tisuća godina.
Naše Sunce možda neće izgledati tako dramatično kada doživi svoj kraj ali za nekoliko milijardi godina naše Sunce će definitivno biti uništeno a sa njime i čitav život na našem planetu.
To se neće dogoditi tako skoro ali nam sada daje uvid u bolje razumijevanje budućnosti života na našoj planeti. Moramo proučavati našu vezu sa svemirom i svemirskim nepogodama te vezu sa povijesti nastanka života na Zemlji. I napokon, moramo se zapitati koliki je životni vijek jedne zvijezde jer samo tako ćemo znati koliko dugo možemo očekivati postojanje samog života na našem planetu Zemlji.
Drugim riječima, ako želite shvatiti više o nastanku života na našem planetu pokušajte više proučavati utjecaj i vezu sa svemirskim nepogodama (asteroidi, kometi).
Astrobiologija, potraga za biološkim znakovima u svemiru
Pogledajmo neka pitanja koja obuhvaćaju Astrobiologiju i dobit ćete uvid u teme o kojima ćemo pisati u budućnosti u ovoj kategoriji. Prva stvar koja zanima astrobiologe je nastanak i podrijetlo života na našem planetu. Kako je nastao život na našem planetu? Podrijetlo života na Zemlji? Na kojim lokacijama i pod kojim uvjetima se život razvio na Zemlji? Da li je život proces koji se ne može izbjeći ako svi prirodni uvjeti odgovaraju? Kada se taj proces dogodio, da li se život, tj. prvi oblici života razvili odmah nakon formiranja planeta Zemlje ili je to bio dugačak proces kemijske reakcije koje su potakle prve, jednostavne oblike života na razvoj?
Koji su to dokazi o nastanku prvog oblika života i njegovog spajanja u prve jednostavne, jednostanične organizme koje su se razvili na Zemlji prije nekoliko milijardi godina? Želimo znati svoj limit, želimo znati koja je to granica ekstremnih uvjeta u kojima se život i dalje može razvijati. Koji su to fizički i kemijski ekstremni uvjeti na kojima život može opstati i nastaviti se razvijati? I kako ta živa bića prežive ekstremne uvjete poput velike vrućine, dubine ili hladnoće? Kakva im je biokemija, kakva je anatomija tih organizama koji mogu živjeti u tako ekstremnim uvjetima na našem planetu? Ako uistinu pronađemo nekakav oblik života u svemiru, da li se taj oblik života razvio u istim uvjetima kao što su bili na Zemlji nekada davno i da li ćemo pronaći slične oblike života u različitom prirodnom okruženju kao što je to slučaj na Zemlji? I kada napokon proučimo oblike života u raznim ekstremnim okruženjima i shvatimo kako funkcioniraju ti oblici života u našem prirodnom okruženju na planeti Zemlji, otvara nam se mogućnost za proučavanje velikog broja planeta u svemiru. Pruža nam se mogućnost za pronalazak oblika života u tim ekstremnim uvjetima koje inače ne smatramo podobnim za istraživanje i potragu za ekstra-terestrijalnim oblikom života.
Kao što smo rekli, Astrobiologija jednim dijelom proučava povijest nastanka života na Zemlji od samog trenutka formiranja prvih, jednostavnih živih organizama. Astrobiologe zanima povezanost živih organizama, povezanost svih oblika života.
Šetajući na otvorenome možete primijetiti različite oblike života i živih organizama, svakog psa ili mačku, konja, svinju, ptice, ribe, drveće.. Nas zanima kako su sva ta živa bića povezana, kako su se stvorila na Zemlji i kako su se razvili u to što jesu? Ali, to su samo višestanična bića, ogromni kompleksni organizmi koje vidimo golim okom a znamo da je u biti cijela planeta Zemlja nastanjena bakterijama i jednostavnim, jednostaničnim organizmima koje možemo vidjeti samo uz pomoć mikroskopa. Astrobiolog želi znati kako se život razvio iz tih jednostavnih organizama iz daleke povijesti našeg planeta u kompleksne organizme koji danas obitavaju našim planetom te koje susrećemo na dnevnoj bazi. Različite prirodne katastrofe i izumiranje vrsta dosta zabrinjava Astrobiologiju kao znanost tako da se astrobiologija bavi i pitanjima poput; “Kako živa bića izumiru?”, “Kako te prirodne katastrofe, poput velikih erupcija vulkana, udara asteroida ili bilo koja nepogoda utječu na izumiranje vrste i života?”. I sa odgovorima na ta pitanja lakše i preciznije možemo tražiti druge oblike života kroz cijeli svemir.
Nema sumnje da je najinteresantnije pitanje cijeloj javnosti i jedno sa kojime se svi astrobiolozi često susreću; “Da li postoji oblik života negdje drugdje u svemiru?”. Da li smo mi jedinstveni pokus u biološkoj evoluciji ili je isti proces ponovljen na nekim drugim lokacijama u svemiru? I ako ga ima, kako izgleda taj oblik života? Da li su to mikrobi, jednostanični organizmi ili postoji inteligentni oblik života? I ako ne postoji život nigdje drugdje u svemiru, zašto ne postoji? Što to nedostaje u cijelom svemiru a da je prisutno na planeti Zemlji i pridonijelo je razvoju i održavanju života različitih organizama?
“Da li postoje drugi oblici inteligentnog života?”
Ako uistinu postoje drugi oblici života u svemiru, da li su svi inteligentni i da li će se možda razviti u inteligentne organizme u budućnosti? Astrobiologija se pita; “Kad se život razvije na planetu, da li je inteligencija neizbježna te da li će se svi oblici života razviti u inteligentna bića?”. Da li možemo komunicirati sa drugim oblicima života u svemiru i ako postignemo kontakt sa inteligentnim oblikom života, kakve posljedice će taj kontakt imati na društvo i civilizaciju? Kakve posljedice će imati na znanost, religiju i društveni status? U narednim člancima ćemo vam dati odgovore na veliku većinu ovih pitanja. Astrobiologija, kao grana znanosti, se brzo razvija i uskoro ćemo imati odgovore na sva pitanja koje nas zanimaju o pronalasku živih bića u svemiru.
(Credit; VLA,NRAO http://apod.nasa.gov/apod/ap020528.html)
Znanost napreduje svakim danom sve više i više. Svaki dan izrađuju se novi alati koji nam pomažu u daljnjem istraživanju svemira i same budućnosti naše planete Zemlje. Astrobiologija istražuje i ispituje budućnost našeg opstanka na planetu i mogućnost širenja naše civilizacije.
U budućnosti ćemo putovati svemirom i čak napraviti nastambe na Mjesecu ili čak na Marsu. Astrobiologiju zanima kako će se naša civilizacija uklopiti u svemirsko okruženje i kako nam izgleda budućnost života. Da li je to neizbježno za civilizaciju da se širi, istražuje i nastanjuje po cijeloj galaksiji ili svemiru? I ako napravimo taj korak i odlučimo napustiti zemlju, nastaniti se na nekom drugom planetu, kako ćemo to izvesti? Kao napraviti samoodržive nastambe pogodne za život? Ako stvarno kao civilizacija odlučimo napustiti Zemlju i nastaniti se negdje drugdje, uložiti novac i ljudsku snagu u taj proces, kako ćemo pomoći očuvanju naše Zemlje u tom procesu? Kako će se čovječanstvo prilagoditi na svemirska putovanja i kako ćemo se mi sami u budućnosti razviti? Kako će naša civilizacija ostati ujedinjena ako se nastanimo na drugim planetima i kakve nam posljedice prijete? Ovo su samo neka od pitanja koja nas kao astrobiologe zanimaju i na koje ćemo u budućnosti moći dati odgovore.
Čitati ćete o povijesti života našeg planeta, od kuda potječe život tj. sva živa bića, kako su se razvila. Naučiti kako istražiti i pronaći žive organizme na drugima planetima i kako koristiti znanje koje imamo danas, na nekim budućim misijama na Mars ili neke druge planete u svemiru, da bismo pronašli znakove života. Sagledati ćemo kakav utjecaj astrobiologija ima na samo društvo, civilizaciju, i kako čovječanstvo gleda, shvaća i prihvaća svemir oko sebe.
Razjasniti ćemo i neke stvari između znanosti i senzacionalnosti.
Moje prvo upoznavanje sa astrobiologijom kao znanosti i imenima znanstvenika koji se bave astrobiologijom(op,a. Charles S Cockell, University of Edinburgh; Keith Cowing itd.) bilo je u članku koji je bio ništa drugo nego medijska senzacija, puna priče i nagađanja da se ova grana znanosti bavi seciranjem aliena, povezanost sa NLO-ima, otmicama i ostalim široj populaciji poznatih, neobjašnjenih takozvanih svemirskih fenomena. Čitajući više o temi shvatio sam da je astrobiologija zapravo jako duboka i precizna grana znanosti, puno više od senzacionalizma kakvim astrobiologiju predstavlja većina današnjih medija. Naravno, razumijevanje svih tih fenomena ali i kako se mi sami uklapamo u tu cijelu priču i kako je uopće došlo do nje je cilj i želja svakog astrobiologa. Kada želimo pričati o drugim vrstama života u svemiru i samoj mogućnosti postojanja drugih inteligentnih bića te postavljati znanstvena pitanja i rješavati zagonetke, onda nam astrobiologija služi kao odlično “prijevozno sredstvo” za raspravu o tim stvarima. Astrobiologija obuhvaća veliki dio istraživanja svih živih bića, razvoja, evolucije, utjecaja prirodnih i svemirskih katastrofa.
Astrobiologija pokriva mnoga područja znanosti i bavi se različitim znanstvenim temama. Od fizike do kemije, biologije pa čak i filozofije i sociologije ako uzmemo na razmatranje utjecaj istraživanja, rezultata i otkrića koje ćemo dobiti astrobiologijom. Od samog imena Astrobiologija možete shvatiti o čemu se radi, istraživanje života, biologije u svemirskom okruženju. Astrobiologija nam pruža bolji uvid i razumijevanje odakle je život potekao, kako se razvio i razmnožio preko cijelog svemira.
