Iznenađujuće otkriće da oblaci vodikova plina, kojih ima u izobilju u i iznad naše galaksije, imaju određen smještaj, dalo je astronomima ključni trag kako su nastali ti oblaci koji igraju važnu ulogu u evoluciji galaksije.
“Zaključili smo da su ovi oblaci plin koji je bio otpuhan s galaktičke ravnine eksplozijama supernova i jakim vjetrovima koji pušu s mladih zvijezda u područjima intenzivnog stvaranja zvijezda.” izjavila je H. Alyson Ford sa Sveučilišta Michigan, čija je doktorska teza sa Swinburne sveučilišta napravila temelj ovom istraživanju. Tim, koji se sastojao od Fordove i suradnika Felixa J. Lockmana, s National Radio Astronomy Observatory (NRAO), te Naomi Mclure-Griffiths sa CSIRO Astronomy and Space Science, predstavili su svoje rezultate Američkom astronomskom društvu na sastanku u Miamiju, Florida.
Astronomi su proučavali plinovite oblake u dvije različite regije naše galaksije. Oblaci koje su proučavali nalaze se otprilike između 400 i 15 000 svjetlosnih godina izvan ravnine u obliku diska naše galaksije. Disk se sastoji od većine galaksijinih zvijezda i plina i okružen je “aureolom” plina udaljenijeg od oblaka koje su astronomi proučavali.
“Ovi su oblaci prvi puta otkriveni pomoću Robert C. Byrd Green Bank teleskopa i poprilično su nas zbunili. Oni su tranzicijsko područje između diska i aureole i njihovo je porijeklo bilo nepoznato.” objašnjava Lockman. Istraživački tim je koristio podatke dobivene iz Galactic All-Sky Survey koju je izvršio CSIOR`s Parkes radio teleskop u Australiji. Kada su astronomi usporedili opservacije obje regije, uvidjeli su da jedna regija sadržava tri puta više vodikovih oblaka no druga. K tome, oblaci u toj regiji su u prosjeku bili dvostruko udaljeniji od galaktičke ravnine.
Ta dramatična razlika je, tako oni vjeruju, zbog toga što regija s više oblaka leži blizu vrha galaktične centralne “šipke”, gdje se šipka spaja s glavnom spiralnom rukom. Ovo je područje intenzivnog stvaranja zvijezda, ono sadrži mnoge mlade zvijezde čiji jaki vjetrovi mogu otpuhati plin iz regije. Najmasivnije zvijezde će također eksplodirati kao supernove, raspršujući materijal. U drugoj promatranoj regiji stvaranje zvijezda nije tako intenzivno. “Svojstva ovih oblaka jasno pokazuju da su oni bili dio diska Mliječnog puta i jedna od bitnih komponenti naše galaksije. Razumijevanje ovih oblaka bitno je zbog razumijevanja kako se materijali kreću između galaktičkog diska i njene aureole, kritičnog procesa u evoluciji galaksija”, rekao je Lockman.
Oblaci se sastoje od neutralnog vodikovog plina s prosječnom masom jednakom onoj od otprilike 700 Sunca. Njihova veličina jako varira, ali većina ih je široka otprilike 200 svjetlosnih godina. Astronomi su proučili 650 takvih oblaka u dvije široko razmaknute regije u našoj galaksiji.
Izvor: National Radio Astronomy Observatory
