Ideja korištenja karbona u komercijalnim automobilima postoji već duže vrijeme. Ono što je sprječavalo njegovu upotrebu u većoj količini jest ono što sprječava mnoge nama interesantne stvari od pojavljivanja na tržištu – cijena. Pozivaju se i na ekološku stranu, no je li to s pravom? Iz BMW-a nam poručuju da imaju rješenje.
Vratimo se nakratko u 1992, kada je McLaren proizveo popularni F1, milijun dolara vrijedan cestovni automobil. Naime, to je bio prvi serijski automobil koji je imao šasiju od plastike ojačane karbonskim vlaknima (engl. carbon fibre reinforced plastic, CFRP). Tada je za proizvodnju takve šasije trebalo utrošiti tri tisuće sati ljudskoga rada. Danas McLaren proizvodi šasiju od MP4-12C automobila za četiri sata i prodajna cijena mu je oko 225.000 dolara, što je i dalje preskupo za prosječnoga kupca.
BMW-ov „i“ projekt
BMW nam otkriva tehnologiju za koju tvrde da može od karbonske ploče napraviti dio za automobil za manje od 10 minuta, što je zaista impresivno ako usporedimo s gore navedenim podatcima. Ti dijelovi će se koristiti za BMW i3, električni automobil za čiju se cijenu spekulira da će biti između 35.000 i 40.000 eura. Ako se zaista bude radilo o toj cijeni, ponovno ne možemo tvrditi da će biti dostupan široj populaciji, no na dobrome je putu da to postane.
BMW i3 je simpatičan automobil, blago povišen i zaista neobičnoga dizajna. Trebao bi imati domet oko 160 km s jednim punjenjem baterije te krajnju brzinu od 160 km/h. Težina njegove karoserije je 120 kg, što je manje od težine mnogih putnika koji bi ga u SAD-u mogli dočekati. Njegov dolazak na strana tržišta mogao bi se očekivati krajem 2013. godine. BMW tu ne staje. U 2014. će početi proizvodnja i8 hibridnoga vozila, futurističkoga sportskog automobila kojega smo imali priliku vidjeti u posjedu Toma Cruisea u posljednjoj “Nemogućoj misiji”. Radi se o ozbiljnom automobilu s trocilindričnim motorom snage 220 konjskih snaga smještenim straga i s električnim motorom iznad prednje osovine. Do 100 km/h ubrzava za 4,8 sekundi i juri brzinom 250 km/h koja je elektronski ograničena, no takva će mu biti i cijena – preko 100 tisuća eura. Potrošnja bi mu trebala biti oko 2,27 litara na 100 kilometara.
Tehnički podatci o ovome automobilu su impresivni, ali treba ih uzeti s rezervom. Mnoge automobilske tvrtke razbacivale su se karakteristikama koje na kraju nisu uspjeli postići, iako imamo osjećaj da bi BMW ovoga puta mogao iznenaditi. Prozivodnja automobila od karbonskih vlakana već je duže vrijeme san inženjera u automobilskoj industriji.
Razlog je to što je karbonska šasija duplo lakša od čelične te u isto vrijeme i čvršća. „Cijena je bila najveći problem, svi su govorili da je nemoguće. Uloženo je stotine milijuna dolara u usavršavanje tehnologije“, kaže Joerg Pohlman, direktor BMW-ovih projekata s karbonom. BMW sad teži proizvodnji više od milijun karbonskih dijelova godišnje, s namjerom da ih ubuduće sve više koristi i u ostalim automobilima. Pohlman kaže da će kroz par godina proizvodnja karbona koštati isto koliko i proizvodnja aluminija. T
o je zaista optimistično stajalište, znajući kako se kretala cijena karbona u posljednjih deset godina. Umjesto da automobil ima 350-400 metalnih dijelova, težit će se k tomu da ima što manje – primjerice, šasija novoga BMW i3 modela ima oko 35 dijelova. Usavršavanjem tehnologije i proizvodnje tijekom godina, takvi bi automobili trebali biti što dostupniji.
Koji su motivi za razvoj automobila u ovome smjeru?
Općenito, politika i regulacije od proizvođača zahtijevaju da s godinama smanjuju potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida u svojim vozilima. Problem je u tome što s godinama rastu i zahtjevi kupaca koji ponekad mogu biti krajnje smiješni i razmaženi, no moraju se poštivati. Kupci žele da njihovo vozilo bude što bolje opremljeno, da ima što veće naplatke, navigacijske uređaje, masažu u sjedalima… Sve što dodamo u vozilo povećava mu masu pa da inženjeri nemaju izbora nego dirati u samu konstrukciju vozila i pokušati uštediti što više na masi kako bi dobili efikasnije i ekonomičnije vozilo.
Nadalje, postavlja se problem ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu. Malo je apsurdno da se automobili koji imaju velike količine karbona u sebi pozivaju na ekologiju i „zeleno“ kad se zna da upravo proizvodnja karbona uzrokuje ogromnu emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu. Štoviše, studija koju je Toyota provela zaključila je da se proizvodnjom karbona emitira više ugljičnog dioksida nego proizvodnjom bilo kojega drugog materijala koji je danas u upotrebi u automobilskoj industriji.
Izvori : IEEE
