Connect with us

Hi, what are you looking for?

Mikrobiologija

Bakterije teže preživljavaju u sobama s puno svjetla

Uzročnici respiratornih bolesti

Soba s prašinom koja je imala puno svjetla zbog prodiranja sunca je sadržavala 6% bakterija, a ona bez sunca 12%.

Ljudi su oduvijek intuitivno znali za blagotvornost dnevnog svjetla po pitanju očuvanja zdravlja. Dosad, međutim, nije bilo baš puno studija koje su to pokušale objasniti.

Zato su znanstvenici Sveučilišta Oregon napravili pokus za istraživanje pomoću modela soba veličine onih za lutke.

Htjeli su usporediti što se događa u sobama koje imaju puno dnevnog svjetla kroz staklo, sobama koje su izložene ultraljubičastom svjetlu i onima koje su u tami. Pritom su koristili mješavinu prašine skupljene iz stvarnih kuća u Portlandu.

Količina bakterija

Nakon 90 dana, prikupili su prašinu te prionuli analizi prisustva bakterija koje su zatekli. Pokazalo se da je Florence Nightingale bila u pravu kad je u 19. stoljeću tvrdila da bolnice treba graditi tako da imaju što više svjetla.

Sobe izložene dnevnom svjetlu su imale upola manje bakterija koje su sposobne rasti, za razliku od tamnih soba. Sobe s ultraljubičastim svjetlom su, pak, imale tek nešto manje takvih bakterija nego one izložene dnevnom svjetlu. Razlog ispitivanja stanja kod oba svjetla je taj što je poznato kako je ultraljubičasto svjetlo dobar dezinficijens.

Znanstvenici su ostali iznenađeni prisustvom velikog broja bakterija koje se mogu razmnožavati, jer je unutrašnja prašina poput pustinje. Presuha je za većinu bakterija i drugih stvari koje se mogu razmnožavati. U tamnim sobama je zatečeno 12% bakterija, u usporedbi sa 6,1% u sobama s ultraljubičastim svjetlom. Ipak, 6% od milijuna bakterija je još uvijek veliki broj.

Projektiranje budućnosti

Dnevno svjetlo znatno utječe na kvalitetu zraka. Sobe s dnevnim svjetlom tako imaju i manje bakterija koje se nalaze u ljudskoj koži. Neke od njih koje ne prežive u svijetlim sobama su iz obitelji bakterija izazivača respiratornih bolesti. 

Naredna studija će se baviti pitanjem koliko je svjetla potrebno da se ubiju klice pa da arhitekti za vrijeme projektiranja zgrada imaju to na umu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Microbiome.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...