Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Beba koju se puno mazi doživljava dugoročne promjene na molekularnoj razini

Učinak pažnje traje godinama

Beba

Beba koju se puno pazi i mazi, ne osjeća se samo voljeno i sigurno, nego ima dugoročne dobrobiti na molekularnoj razini. Tako je pokazala studija provedena na Sveučilištu Columbia u Kanadi u kojoj je sudjelovalo 94-ero novorođenčadi i njihovih roditelja. Objavljena je u časopisu Development and Psychopathology.

Dnevnik pažnje

Roditelji su zbog studije trebali voditi dnevnik o navikama poklanjanja pažnje bebi te o samom ponašanju bebe. Kada i koliko plače, koliko spava, itd.

Četiri i pol godine kasnije istoj djeci je uzet uzorak DNA za analizu biokemijske modifikacije metilacije DNA. U pitanju je epigenetski mehanizam u kojem na dijelove kromosoma utječu molekule vodika i ugljika. One mijenjaju način djelovanja gena i njihove pojavnosti.

Otkriveno je pet razlika u metilaciji DNA kod djece koja su kao novorođenčad više mažena i kod one koja nisu u to vrijeme imala toliki tjelesni kontakt s roditeljima.

Razlike

Dvije razlike se odnose na imunitet i metabolizam. Metilacija DNA djeluje kao marker normalnog biološkog razvoja i procesa koji idu uz to. Na njega utječu i vanjski, okolišni čimbenici. Tu je i epigenetska dob – biološko starenje krvi i tkiva. Dotični marker bio je niži od očekivanog kod djece koja nisu imala previše tjelesnog kontakta s bližnjima u najranijoj dobi.

Razlike između te epigenetske i kronološke dobi povezane su sa zdravstvenim problemima u prošlosti, no prerano je za takve zaključke, poručuju znanstvenici. Dodaju i kako je u studiji sudjelovalo manje od sto beba (94). Ipak se pokazalo ono nepobitno: da bliski tjelesni kontakt koji podrazumijeva maženje i njegu bebe mijenja tijelo na genetskoj razini.

Poznato je da je dodir dobar za svako ljudsko biće i njegov razvoj. O tome se za dobrobiti u razvoju više može pročitati ovdje. Ipak, ovo je prvi put da je neka studija pokazala kako utječe i na promjene na epigenomu.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Genetika

Ljudi, kao i svi drugi organizmi na Zemlji, svakodnevno su izloženi različitim vanjskim utjecajima čije će djelovanje ostaviti trag na budućim generacijama. Iako se...

Zdravlje i Medicina

Nježno glađenje beba smanjuje aktivnosti u njihovu mozgu povezane s iskustvom boli, pokazalo je britansko istraživanje koje prenosi BBC. U okviru istraživanja koje je...

Društvene znanosti

U eksperimentu su se bebe smiješile samo kad je majčin osmijeh bio upućen izravno njima. Dječja percepcija vrlo je oštra od najranije dobi i...

Društvene znanosti

Kada beba plače roditeljima srce počne ubrzano raditi, povisuje se tlak, znoje se dlanovi i steže se želudac. Odnosno, aktiviraju nam se instinkti i...

Oglašavanje