Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Bijelim krovovima protiv globalnog zatopljenja

Znanstvenici sa Sveučilišta Sussex su u svojoj studiji otkrili nekoliko načina na koji bi se gradovi mogli boriti protiv globalnog zatopljenja. Ako bi gradovi zamijenili tamne boje svojih zgrada i pločnika sa svjetlijima te zasadili više stabala i biljaka, temperatura u njima bi se mogla smanjiti za 2°.

Studija je objavljena u časopisu Nature Climate i u njoj znanstvenici upozoravaju kako će gradovi snositi velike posljedice zbog globalnog zatopljenja jer je u njima temperatura zraka veća od seoskih područja ili područja uz more.

Do povećanja temperature zraka dolazi zbog toga što tamne površine kao što su beton i asfalt upijaju vrućinu. Toplina ne dolazi samo od sunca već je stvaraju i automobili i klimatizacijski uređaji. Površine bijele boje imaju suprotan učinak. One odbijaju toplinu.

Jedan od autora studije prof. Richard Tol kaže: “Osim globalne klimatske promjene postoji i lokalna promjena. Gradovi su topliji od seoskih područja. Oko 60% negativnih učinaka klimatskih promjena će se osjetiti upravo u gradovima.”

Iako gradovi zauzimaju samo 1% Zemljine površine, oni troše oko 80% proizvedene energije i u njima živi polovica svjetske populacije.

Tol smatra da bi gradovi mogli učiniti mnogo toga kako bi se smanjila toplinu. Kao pozitivan primjer navodi Grčku i Španjolsku u kojima su zgrade većinom obojane u bijelu boju. U Engleskoj su zgrade i krovovi većinom tamne boje pa je London za 4° topliji od svoje okolice.

Ako bi se 20% krovova i pločnika obojalo u bijelu boju, za 12% bi se smanjio trošak potreban za borbu protiv povećanja temperatura, a sama temperatura zraka bi se smanjila za 2°.

Kada bi se promijenili materijali za gradnju i kada bi gradovi sadili više stabala i biljaka, uspjela bi se smanjiti temperatura na lokalnoj razini što bi u konačnici pozitivno utjecalo na borbu protiv globalnog zatopljenja.

2 komentara

2 Comments

  1. Bane

    1 lipnja, 2017 u 3:16 pm

    Nisu zgrade u Grčkoj ofarbane bijelom, već su većinom građene od mermera. Mermer je tamo jeftiniji od drugog građevinskog materijala. Npr. ako hoćete u sobu stavljati drveni pod, to je luksuzna varijanta u odnosu na jeftini mermer.

    S druge strane, kakve veze ima bijela boja s količinom energije koju grad troši?

    Opet, s treće strane, povećavamo broj solarniih panela koji su crne boje.

    Meni tu ništa ne štima. A nitko ni ne priča koliko se smanjio bijeli pokrov na polovima. To malo s bojom u gradovima neće doprineti baš ničemu.

  2. Harun Spahić

    1 lipnja, 2017 u 3:05 pm

    A kad su otkrili? Pa to se odavno zna…!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Klima

Najcrnji scenarij emisija ugljičnog dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u...

Klima

Satelitske snimke južnog dijela Tihog oceana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog oceana, prenio je CNN. Temperatura...

Klima

Desetljeće u kojemu živimo gotovo sigurno je najtoplije, izvijestila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na samitu UN-a o klimatskim promjenama u Madridu. Po podacima...

Ekologija i okoliš

Tim s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) analizirao je povijesne i nove podatke zadnjeg međuledenog doba, razdoblja viših globalnih temperatura koje može trajati tisuće godina,...

Oglašavanje