Znanstvenici sa Sveučilišta Sussex su u svojoj studiji otkrili nekoliko načina na koji bi se gradovi mogli boriti protiv globalnog zatopljenja. Ako bi gradovi zamijenili tamne boje svojih zgrada i pločnika sa svjetlijima te zasadili više stabala i biljaka, temperatura u njima bi se mogla smanjiti za 2°.
Studija je objavljena u časopisu Nature Climate i u njoj znanstvenici upozoravaju kako će gradovi snositi velike posljedice zbog globalnog zatopljenja jer je u njima temperatura zraka veća od seoskih područja ili područja uz more.
Do povećanja temperature zraka dolazi zbog toga što tamne površine kao što su beton i asfalt upijaju vrućinu. Toplina ne dolazi samo od sunca već je stvaraju i automobili i klimatizacijski uređaji. Površine bijele boje imaju suprotan učinak. One odbijaju toplinu.
Jedan od autora studije prof. Richard Tol kaže: “Osim globalne klimatske promjene postoji i lokalna promjena. Gradovi su topliji od seoskih područja. Oko 60% negativnih učinaka klimatskih promjena će se osjetiti upravo u gradovima.”
Iako gradovi zauzimaju samo 1% Zemljine površine, oni troše oko 80% proizvedene energije i u njima živi polovica svjetske populacije.
Tol smatra da bi gradovi mogli učiniti mnogo toga kako bi se smanjila toplinu. Kao pozitivan primjer navodi Grčku i Španjolsku u kojima su zgrade većinom obojane u bijelu boju. U Engleskoj su zgrade i krovovi većinom tamne boje pa je London za 4° topliji od svoje okolice.
Ako bi se 20% krovova i pločnika obojalo u bijelu boju, za 12% bi se smanjio trošak potreban za borbu protiv povećanja temperatura, a sama temperatura zraka bi se smanjila za 2°.
Kada bi se promijenili materijali za gradnju i kada bi gradovi sadili više stabala i biljaka, uspjela bi se smanjiti temperatura na lokalnoj razini što bi u konačnici pozitivno utjecalo na borbu protiv globalnog zatopljenja.
Bane
1 lipnja, 2017 u 3:16 pm
Nisu zgrade u Grčkoj ofarbane bijelom, već su većinom građene od mermera. Mermer je tamo jeftiniji od drugog građevinskog materijala. Npr. ako hoćete u sobu stavljati drveni pod, to je luksuzna varijanta u odnosu na jeftini mermer.
S druge strane, kakve veze ima bijela boja s količinom energije koju grad troši?
Opet, s treće strane, povećavamo broj solarniih panela koji su crne boje.
Meni tu ništa ne štima. A nitko ni ne priča koliko se smanjio bijeli pokrov na polovima. To malo s bojom u gradovima neće doprineti baš ničemu.
Harun Spahić
1 lipnja, 2017 u 3:05 pm
A kad su otkrili? Pa to se odavno zna…!