Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Biljke su bolje u složenom odlučivanju nego što smo mislili

Kad se pojavi konkurencija ponašaju se drukčije.

Znamo već da biljke mogu učiti i donositi odluke, a sada imamo novu razinu uvida u njihov proces donošenja odluka. Riječ je o tome kada biljke odlučuju pod pritiskom, natječući se s konkurencijom zbog ograničenog pristupa sunčevoj svjetlosti.

Ispada da biljke mogu reagirati na veličinu i snagu svojih susjeda u blizini, odlučujući kako najbolje preživjeti s obzirom na ono što se događa oko njih, tako pokazuje nova studija.

Na temelju onoga s čime se moraju nositi, biljke mogu pokušati nadmašiti svoje konkurente ili odlučiti se za način preživljavanja pod slabim osvjetljenjem. Neke biljke mogu čak i rasti udaljavajući se od svojih bliskih pratitelja, tako stoji prema istraživanjima sa Sveučilišta u njemačkom Tübingenu.

“Ova tri nabrojana alternativna odgovora biljaka na natjecanje za svjetlost su dobro dokumentirani u literaturi”, kaže jedan od tima znanstvenika Michal Gruntman.”U našem istraživanju smo htjeli dodatno saznati mogu li biljke birati između tih svih odgovora i uskladiti ih s relativnom veličinom i gustoćom njihovih protivnika”.

Ukratko rečeno – mogu. Mogu odlučiti koju će opciju izabrati ovisno o okolnostima.

Foto: University of Tubingen

Znanstvenici su postavili biljku puzajući petoprst (Potentilla reptans) u razne eksperimentalne prilike, osmišljene da oponašaju scenarije iz prirode. Kad je petoprst na prijevaru mislio da je okružen malom, gustom vegetacijom – pokušao bi ju prerasti okomito; a kad je okoliš oponašao visoke konkurente – biljka bi se odlučila za način tolerancije sjene i preživljavanja uz malo svjetla. U potonjem načinu rasta biljke smanjuju brzinu fotosinteze čineći tako lišće tanjim i širim, kako bi listovi zarobili što više svjetla.

Sve to znači da sada znamo više o tome kako se biljke ponašaju kroz svoje odluke i pokušavaju maksimizirati svoje životne šanse. Unatoč tome što nemaju mozgove i živčane sustave poput onih kod životinja.

Svatko tko je promatrao bilo koju biljku kako raste zna da će se ona uvijek kretati prema svjetlu – ali čini se da će se pritom prilagođavati onome što druge biljke rade, a to može činiti relativno brzo, kako god se situacija mijenja.

Može li se ovo saznanje također primijeniti na konkurenciju za ostale resurse i utjecati na čimbenike kao što je rast korijena? To će biti sljedeća faza istraživanja.

“Takva sposobnost biranja između različitih načina rasta prema njihovom ishodu mogla bi biti osobito važna u heterogenim okruženjima gdje biljke mogu slučajno rasti sa susjedima različite veličine, dobi ili gustoće te stoga trebaju moći odabrati odgovarajuću strategiju”, kaže Gruntman.Rezultati studije su objavljeni u stručnom časopisu Nature Communications.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Arheologija i paleontologija

U srcu Mezoamerike, Teotihuacan, ogromna urbana sredina, procvjetala je odvojeno od kasnije aztečke civilizacije, nastanjujući centralni Meksiko između 100. pr. Kr. i 800. n....