Zahvaljujući modernoj prehrani bogatoj ugljikohidratima, ali i nemaru znatnog broja ljudi prema oralnoj higijeni, bolesti zuba i okolnog tkiva postale su prava pošast suvremenog društva, gdje zubari svake godine obave desetke milijuna većih ili manjih zahvata na „ trideset bijelih konja na brdu crvene boje“, kako reče Gollum.
Iako jednostavno plombiranje zuba u gotovo 90% slučajeva uspijeva neutralizirati infekciju i zaštititi navedeni, zubari su u ostalih 10% slučajeva prisiljeni posegnuti za vađenjem cjelokupnog korijena, odnosno primjenom postupka u žargonu poznatog kao „umrtvljivanje zuba“.
Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti, i to zahvaljujući istraživanju znanstvenika s University of Nottingham i Harvard University, koji su uspjeli razviti biomaterijal sposoban potaknuti srž unutar zuba na borbu s infekcijom, ali i obnavljanje dentina. Ako se ovaj postupak primjenjivim u praksi, to bi moglo dovesti do puno kvalitetnijih „zakrpa“ na oštećenim zubima nego što su to današnje plombe, ali i osigurati da vaše zube ne morate zamijeniti protezom.
„Postojeće plombe su toksične i stoga nekompatibilne sa zubnim tkivom. U slučajevima bolesti zubnog tkiva i oštećenja zubnog korijena obično se pristupa uklanjanju bolesnog tkiva. Stoga smo razvili sintetički biomaterijal sličan onom u klasičnim plombama, kojeg je moguće staviti direktno na tkivo, a kako bi se potaknulo stanice na obnavljanje , kako srži, tako i okolnog dentina“, otkrio je dr. Adam Celiz sa University of Nottingham.
Podsjetimo za kraj, zub se sastoji od nekoliko slojeva, od kojih je najčvršći vanjski sloj, zvan caklina. Neposredno ispod cakline nalazi se dentin, koštano tkivo koje čini najveći dio zuba, dok se u unutrašnjosti nalazi srž, odnosno pulpa. Osim navedenih, postoji i tzv. cement, odnosno čvrsto koštano tkivo koje prekriva dentin u području korijena zuba.
