Po Teoriji fantomskog vremena, Karlo Veliki nikad nije postojao, kao ni 297 godina koje su naprosto izmišljene.
U svijetu u kojemu svaka ideja ima razoran utjecaj, pomaže znati da postoji bar nekoliko stvari oko kojih se svijet kao cjelina slaže. Vrijeme, kalendar i osnova ideja da se povijest odvila onako kako povjesničari tvrde da je točno, samo su neke od tih stvari. U konačnici, bar se svi možemo složiti da smo sada u 2017. godini, zar ne?
Ne.
Po njemačkom povjesničaru Heribertu Illigu trenutno smo u 1720. godini, gregorijanski kalendar je laž, a dio srednjeg vijeka u potpunosti je izmišljen.
Ne, ovaj čovjek nije lud (bar ne službeno) i on zapravo tvrdi da ima arheološke dokaze koji podupiru njegovu tvrdnju.
Illig je 1991. predstavio svoju teoriju, dobro imenovanu kao Teoriju o fantomskom vremenu. On tvrdi da je oko 1000. godine uslijedila urota da se promijeni sustav datiranja, a tu su promjenu potaknula tri svjetska vladara.
Illig tvrdi da su se papa Silvestar II, rimski car Oton III i bizantski car Konstantin VII našli zajedno i promijenili kalendar kako bi izgledalo kao da je Oton počeo svoju vladavinu na tisućljetnu godinu, odnosno 1000. g. p. Kr, umjesto 996. godine. Razlog za to je taj što 1.000 zvuči puno znakovitije neko 996.
Illig dalje tvrdi da je trojac promijenio postojeće dokumente i stvorio lažne povijesne događaje i ljude kako bi poduprli svoju zavjeru. On tvrdi da Karlo Veliki nije bio pravi vladar, već tip legende poput one o kralju Arturu. Objasnio je da je kroz svo ovo petljanje i krivotvorenje povijesti nadodano dodatnih 297 godina.
Dvije stotine i devedeset sedam godina nikad se nije dogodilo.
Illig kaže kako su neadekvatan sustav datiranja srednjovjekovnih predmeta i pretjerano oslanjanje na pisanu povijest glavni krivci za ovo. Po njegovom istraživanju, godine između 614. i 911. p. Kr. se ne zbrajaju dobro. Godine prije 614. bile su obilježene povijesno značajnim događajima, kao i godine nakon 911, no on tvrdi kako su ove između neuobičajeno dosadne.
On također ističe kako matematičke razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara dodatno kompliciraju situaciju. Julijanski kalendar kaže da je puna godina traje 365,25 dana, dok je na gregorijanskom kalendaru – onom koji koristimo sada – godina za 11 minuta kraća.
Nadalje, Illig tvrdi kako je rimska arhitektura u 10. stoljeću u zapadnoj Europi suviše moderna za period u kojemu je navodno izgrađena.
Iako Teorija o fantomskom vremenu djeluje pomalo nategnuto, Illig je uspio pronaći pristaše.
Dr. Hans-Ulrich Niemitz 1995. godine je objavio rad pod naslovom „Je li rani srednji vijek stvarno postojao?“ u kojemu tvrdi da je odgovor na to pitanje negativan.
„Između antike (1. godina p. Kr) i renesanse (1500. g. p. Kr) povjesničari računaju oko 300 godina previše u svojoj kronologiji“, napisao je Niemitz. „Drugim riječima: rimski car August živio je prije 1.700 godina, a ne kako se konvencionalno pretpostavlja prije 2.000 godina.“
Neke od Niemitzovih tvrdnji odjek su Illigovih, poput razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara, i nedostatka pouzdanih povijesnih izvora. No, Niemitz je priznao da bi mogao postojati i kontraargument, jer su bizantske i islamske regije u tom vremenu bile u ratu, što je dobro dokumentirano.
Većina povjesničara diljem svijeta je kritična spram ove teorije. Bezbrojni povjesničari tvrde kako su koristili zapisane datume Sunčevih pomrčina, kao i dokumentirane povijesti iz drugih dijelova svijeta koji se poklapaju s „nestalim“ razdobljem.
