Bolesna stabla u šumama mogu biti značajan novi izvor metana koji uzrokuje klimatske promjene, pokazuje istraživanje na američkom fakultetu Yale School of Forestry & Environmental Studies, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Geophysical Research Letters.
Za uzorak od šezdeset stabala u šumi Yale Myers na sjeveroistoku američke savezne države Connecticut, ustanovljeno je da sadrži koncentracije metana koji su bili na visokoj razini 80 tisuća puta većoj u odnosu na ambijentalnu razinu. Normalne koncentracije metana u zraku su manje od dva dijela na milijun, ali istraživači s Yalea otkrili su unutar stabala prosječne razine od 15 tisuća dijelova na milijun.
“To su zapaljive koncentracije”, rekao je Kristofer Covey, prvi autor studije. “Budući da se smatra da su uvjeti, za koje se drži da su odgovorni za ovaj proces, uobičajeni diljem svijeta, vjerujemo da smo pronašli globalno značajan novi izvor ovog snažnog stakleničkog plina.”
Procijenjena stopa emisija promatrane lokacije u Yaleovoj šumi predstavlja otprilike ekvivalent gorenja 144 litre benzina po hektaru šume godišnje. Ta stopa emisija plinova također ima potencijal za globalno zagrijavanje jednak količini od 18% ugljika kojeg biljke prerade u ovim šumama, što smanjuje klimatsku korist šume u slučaju prerade ugljika za gotovo petinu.
“Ako ove rezultate ekstrapoliramo na šume na globalnoj razini, metan proizveden u bolesnim stablima predstavlja 10% globalnih emisija”, kažu Xuhui Lee, suautor studije i Sara Shallenberger Brown, profesorica meteorologije na Yaleu. “Dosad nismo znali da postoji i ovaj izvor emisija plinova.”
Stabla koja proizvode metan su starija, između 80 i 100 godina, i oboljela. Iako izvana izgledaju zdravo, u dubini su zaražena gljivičnom infekcijom koja ih polako izjeda, stvarajući uvjete koji pogoduju metanogenima, tj. mikroorganizmima koji proizvode metan.
“Nitko do sada nije povezao ideju da bi gljivična trulež drveća, što je proizvodni problem u komercijalnom šumarstvu, također mogla predstavljati problem za emisije stakleničkih plinova i rješavanje klimatskih promjena”, rekao je suautor na istraživanju Mark Bradford.
Crveni javor, vrlo raširena vrsta drveta u Sjevernoj Americi, ima najviše koncentracije metana, ali i druge uobičajene vrste poput hrasta, breze i bora proizvode plin. Stopa emisija metana bila je 3,1 puta veća u ljetnim mjesecima, što znači da više temperature mogu dovesti do povećanja razine metana iz šuma koji, pak, dovodi do sve viših temperatura.
“Ovi rezultati ukazuju da je i propadanje živih stabala važno za biokemičare i znanstvenike koji proučavaju globalne emisije stakleničkih plinova i s njima povezane klimatske promjene”, rekao je Covey.
