Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Bude li Zemlja 2 stupnja toplija osušit će se četvrtina tla

Čak više od četvrtine površine Zemlje će postati znatno suše čak i ukoliko čovječanstvo uspije ograničiti globalno zatopljenje na samo dva Celzijeva stupnja. Upravo je ta brojčana granica bila cilj dogovoren Pariškim klimatskim sporazumom, upozorili su znanstvenici.

No ako bi se zatopljenje zadržalo i ograničilo  na 1,5 stupanj, to bi onda moglo ograničiti sušenje za desetinu, čime bi se tako spasilo dvije trećine Zemlje za koje se sušenje predviđa pod granicom od dva stupnja. Sve je to dio istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nature Climate Change.

Aridifikacija ili opustinjavanje je inače proces pretvaranja nekih predjela u pustinju, bilo prirodnim ili antropogenim utjecajima. Dakako, ovdje su problematične povećane antropogene aktivnosti ili posezanje čovjeka u ekosustav, a to je ono što možemo kontrolirati, za razliku od prirodnih čimbenika.

Zatopljenjem od “samo” 1,5 stupnja bi dijelovi južne Europe, južne Afrike, središnje Amerike, obale Australije i jugoistoka Azije – što čini dom oko petini čovječanstva – “izbjegli znatno opustinjavanje” predviđeno pod 2 stupnja Celzija, objasnio je Su-Jong Jeong sa sveučilišta za znanost i tehnologiju u kineskom Shenzenu, inače jedan od autora spomenute studije. “Postizanje granice od 1,5 stupnja bio bi bitan čin smanjenja vjerojatnosti opustinjavanja i povezanih posljedica”, zaključio je Jeong.

Jeong je sa skupinom znanstvenika upotrebljavao projekcije sedam klimatskih modela kroz razne scenarije zatopljenja kako bi predvidio obrasce sušenja tla.

Opustinjavanje je velika prijetnja koja ubrzava desertifikaciju i degradaciju tla te gubitak biljaka (naročito drveća) ključnih za apsorpciju ugljičnog dioksida koji grije Zemlju. Time se umnožavaju rizici od požara i suša, a to utječe i na kvalitetu vode za piće i poljoprivredu.

Znanstvenici su došli do zaključka kako će u slučaju zatopljavanja od ta sporna dva stupnja, koje bi se moglo dogoditi po predviđanjima između 2052. i 2070. godine, oko 24 i 32 posto sveukupnog Zemljinog tla postati suše.

Ipak, ako bi to zatopljavanje iznosilo 1,5 stupanj, taj bi se učinak vjerojatno mogao smanjiti na 8 ili 10 posto sveukupne površine.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Energija i gorivo

Kućna vjetroelektrana je sustav koji omogućava vlasnicima kuća da proizvode vlastitu električnu energiju koristeći snagu vjetra. Zamislite da imate malu vjetroturbinu u svom dvorištu...