Gotovo polovica britanskih tinejdžera vidjela je roditelja, koji nije alkoholičar, pijanog ili pripitog i najmanje svaki treći mogao je navesti barem jednu lošu stranu roditeljskog konzumiranja alkohola, pokazalo je istraživanje.
Značajni dio britanske djece živi s roditeljima koji nisu ovisnici o alkoholu no piju umjereno, navode autori istraživanja.
“Moramo razumjeti učinak koji takvo konzumiranje alkohola ima na djecu”, kaže koautorica istraživanja Lucy Bryant s instituta za proučavanje alkohola u Londonu.
Njezin tim istraživanjem je obuhvatio 997 odraslih osoba i 997 djece u dobi od 10 do 17 godina, odnosno po jednog roditelja i jedno dijete u svakom kućanstvu.
Roditelji su ispunili upitnike o tome koliko alkohola konzumiraju i koliko često piju alkohol bez obzira na to radi li se o pozitivnom ili negativnom povodu.
Djeca su odgovarala na pitanja jesu li ikad vidjela roditelje pijane ili pripite i je li alkohol utjecao na ponašanje roditelja.
Sveukupno 51 posto djece reklo je da je vidjelo roditelje pripite, a 31 posto pijane, naveli su znanstvenici u radu obavljenom u časopisu Alcohol and Alcoholism.
Više od trećine djece, njih 35 posto, navelo je najmanje jednu lošu stranu roditeljskog konzumiranja alkohola.
Najčešće su djeca navodila da im se roditelji nisu posvetili (12 posto) i da su išla kasnije na spavanje (11 posto).
Činilo im se da se roditelji pod utjecajem alkohola više svađaju (8 posto) i ponašaju se nepredvidljivije (8 posto).
Veći dio roditelja, njih 56 posto, navelo je da ponekad pije da bi se opustilo i zabavilo, a 29 posto navelo je da je to gotovo uvijek povod konzumiranju alkohola.
Svaki četvrti roditelj rekao je da ponekad pije zbog toga što se osjeća depresivnim ili je nervozan ili da bi pobjegao od vlastitih problema.
Kad je povod za roditeljsko konzumiranje alkohola bio negativan istraživanje je pokazalo da se udvostručio broj djece koja su navodila negativne posljedice.
Što su roditelji redovitije konzumirali alkohol to je rasla vjerojatnost da djeca navedu negativne posljedice.
Za potrebe istraživanja roditelji su podijeljeni u tri skupine ovisno o tome koliko su alkohola konzumirali u prethodnih 28 dana.
Djeca onih koji su bili u srednjoj skupini (između 8 i 26 pića) imala su 71 posto veće izglede prijaviti negativne posljedice u odnosu na skupinu koja je konzumirala najmanje alkohola.
A djeca roditelja koji su konzumirali najviše alkohola (više od 26 pića u prethodnih 28 dana) imala su više nego dvostruko veće izglede izvijestiti o negativnim posljedicama u odnosu na djecu roditelja koji su pili manje.
Autori istraživanja uočili su da je najmanji utjecaj roditeljskog konzumiranja alkohola bio na djecu u dobi od 14 do 17 godina.
“Moguće je da skupine starije djece stvarno pretrpe manje štete no isto tako moguće je da su neke od negativnih posljedica poput manjeg angažmana roditelja u igri za tu skupinu manje važni”, kaže Bryant.
Ti rezultati pridonose rastućem broju dokaza o šteti koju djeci nanosi roditeljsko konzumiranje alkohola koje je unutar preporučenih granica, kaže Emmert Roberts, znanstvenik s nacionalnog centra za ovisnosti pri King’s College London.
“Moramo razmišljati kako odgovoriti na problem alkohola na razini javnog zdravstva, razmišljati o njegovoj pristupačnosti i o načinu na koji se reklamira”, dodaje on.
“Odgovorom na ta pitanja na razini stanovništva možemo se nadati da ćemo smanjiti sveukupnu štetu koju alkohol nanosi društvu, kako pojedincima koji ga konzumiraju tako i i onima koji to ne čine poput njihove djece”.
