Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Članovi zbora imaju usklađene otkucaje srca

Kad se članovi nekog zbora sastanu, harmoniziranje njihovih glasova nije jedino što rade. Pjevanje zahtijeva određene načine disanja, a kako disanje postaje koordinirano, slijedi ga i srčani ritam, stoji u studiji objavljenoj 9. srpnja u časopisu Frontiers in Psychology.

(Credit: Wikimedia.org)

Još je od sredine 19. stoljeća poznato kako su ritam disanja i promjene u srčanom ritmu povezani. Generalno, puls se ubrzava tijekom udisaja, a usporava za vrijeme izdisaja. “Kad izdahnemo, aktivira se živac vagus za kojeg smatramo da ide od moždanog debla pa sve do srca”, rekao je glavni autor studije sa Sveučilišta u Göteburgu, Bjorn Vickhoff. “Kad se živac aktivira, srce lupa sporije.”

Respiratorna sinusna aritmija (promjene u srčanom ritmu uzrokovane disanjem), javlja se kod aktivnosti koje se preporučuju za poboljšanje zdravlja, poput yoge ili recitiranja molitvi. Otkriveno je da moljenje krunice potiče ritam disanja jednom u svakih 10 sekundi, a upravo takav ritam stvara najsnažniju respiratornu sinusnu aritmiju.

Vickhoffov je tim pratio srčani ritam 15 članova zbora dok su pjevali, a rezultati su pokazali kako se slična aritmija može postići i pjevanjem. Istraživanje je pokazalo i kako se srčani ritam svakog pjevača sinkronizirao sa srčanim ritmom ostalih članova zbora.

Strukturiranije i sporije pjesme koje zahtijevaju disanje svakih 10 sekundi između stihova uzrokuju veću sinkronizaciju otkucaja srca pjevača nego slobodno pjevanje ili ‘pjevušenje’.

Izvor: TheScientist

Možda će vas zanimati

Psihologija

Užitak koji pruža hrana može postati još bolji ukoliko jedete u pravom glazbenom okruženju, navodi se u studiji o učincima različite pozadinske glazbe na...

Evolucija

Proveden je zanimljiv eksperiment

Neuroznanost

Čime se vi uspavljujete?

Oboljenja i poremećaji

Djeca slušaju glazbu s prijenosnih uređaja poput mobitela ili tableta