Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Wellness i prehrana

Čokolada možda nestane za 40 godina

Uživajmo dok možemo.

S jedne strane imamo globalno zatopljenje, a druge sve veću potražnju za čokoladom te će se tako za par desetljeća možda dogoditi da se najslavnija slastica nađe u opasnosti da potpuno iščezne. Je li to sve zbilja uzrok moguće čokoapokalipse?

Stručnjaci su izveli predviđanja kako bi se za otprilike 40 godina moglo dogoditi da nestane čokolade, jer biljka kakaovac ima problema s preživljavanjem u sve toplijoj klimi. Naime, drvo kakaovca raste samo na otprilike 20 stupnjeva sjeverne i južne zemljopisne širine, i to još pod specifičnim uvjetima koji zahtijevaju puno vlage i padalina.

Ukoliko se dogodi porast temperature od samo 2.1°C tijekom sljedećih 30 godina moglo bi sve završiti prouzročenjem velike štete među biljkama, a samim time i štete cijeloj čokoladnoj industriji.

Dok stupnjevi rastu i izvlače sve više vlage iz tla i biljaka, znanstvenici drže da količina padalina neće narasti dovoljno da bi nadomjestila cijeli gubitak vlage. To bi značilo da će uzgajališta kakaovca biti prisiljena pomaknuti se stotine metara u planinske visine gdje se nalaze očuvani parkovi prirode.



Političari zemalja poput Obale Bjelokosti i Gane, koje proizvode više od polovice sve svjetske čokolade, morat će se suočiti s neugodnom stvarnošću – ili će nastaviti opskrbljivati svijet čokoladom ili spasiti umiruće ekosustave.

Prošle godine su stručnjaci predvidjeli da se svijet kreće prema svojevrsnom čokoladnom deficitu, dok su kupci razvijenih zemalja nastavili kupovati sve više slatkiša. Tipični zapadnjački potrošač u prosjeku pojede 286 tabli čokolade godišnje. Za tih 286 tabli proizvođači moraju posaditi 10 stabala kakaovca da bi tako napravili dovoljno kakaa i maslaca, inače ključnih sastojaka u proizvodnji čokolade.

Od 90-tih godina, više od milijardu ljudi iz Kine, Indije, Indonezije, Brazila i bivšeg Sovjetskog Saveza stupilo je na tržište čokolade. Usprkos povećanoj potražnji, nije ju pratio razmjerni rast ponude te zaliha kakaa posljedično padaju.

Doug Hawkins iz tvrtke Hardman Agribusiness tvrdi kako je proizvodnja kakaa pod strašnim pritiskom, jer se metode uzgoja nisu mijenjale već stotinama godina. “Za razliku od ostalih vrsta usjeva koje su imale koristi od razvoja modernih kultura s povećanim prinosom, preko 90% kakaa proizvode malene tvrtke na usitnjenim farmama bez ikakvih poboljšanja metoda u načinu uzgoja.”

Neki izvještaji pokazuju kako su uzgajivači kakaovca u državi koja proizvede najviše te biljke, Obali Bjelokosti, počeli čak i s nezakonitim uzgojem u zaštićenim šumama kako bi time zadovoljili potražnju, što je Hawkins nazvao “čokoladnim uništavanjem”.

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

2 komentara

2 Comments

  1. Josip Kobeščak

    siječanj 6, 2018 kod 1:10 pm

    A onda ide kemija zdrav zivot i dug zivot(pocet cu se radat rakovi i nevidene bolesti

  2. Antonio Prišćan

    siječanj 6, 2018 kod 7:41 pm

    Koji je ovo #fakenews…

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Wellness i prehrana

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh