Barem ne u biološkom smislu. Iako se ovaj naziv vrlo često koristi u svakodnevnom govoru te se baš ovih dana mogu pročitati i članci koji govore o tome kako su ”znanstvenici produžili život crvima…”, u biologiji riječ ”crv” može značiti svašta. Zapravo, ta riječ dosta neprecizno opisuje sve životinje koje gmižu, a obuhvaća različite skupine koje često nisu u srodstvenim odnosima.
Carl von Linné (izvor: Wikimedia Commons)
Naravno, nameće se očito pitanje – odakle onda taj izraz i zašto se tako učestalo koristi, ako nije dobar? Za sve je ”kriv” veliki švedski prirodoslovac Carl von Linné. Linné je najpoznatiji po tome što je osmislio i uspostavio sustav binarne nomenklature ili dvoimenog nazivlja. Iako zvuči komplicirano, iza toga se zapravo samo kriju latinska imena vrsta te se ovaj sustav i danas koristi u biologiji.
Linné je radio ogroman posao – htio je opisati i imenovati sve vrste koje postoje na Zemlji kako bi olakšao prirodnjacima i svima ostalima snalaženje među velikim brojem vrsta koje postoje. Osim što je vrste popisivao, slične vrste je stavljao u iste skupine uglavnom na temelju njihova izgleda.
Tko radi, taj i griješi
Upravo je to bilo plodno tlo za pokoju grešku, a jedna od tih grešaka su crvi. Naime, Linné je u svom velikom djelu koje se zove Systema naturae jednu skupinu životinja nazvao latinskim imenom Vermes (što u prijevodu znači ”crv”). Tu je bilo svega i svačega. Točnije, sve što nije znao gdje bi stavio, a imalo je neke iste karakteristike, bilo je u skupini Vermes. I tako su i službeno u biologiji nastali crvi.
Naravno, kako je znanost napredovala, tako je s vremenom i ova kategorija napuštena, međutim ”crvi” su se zadržali u svakodnevnoj komunikaciji.
Poglavlje o crvima (Vermes) u djelu Systema naturae (izvor: BHL)
Crv koji je bio povod ovom članku je zapravo oblić (Nematoda). Radi se o vrsti latinskog imena Caenorhabditis elegans (naslovna fotografija) koja se koristi u laboratorijskim istraživanjima kao modelni organizam. U najnovijem istraživanju, znanstvenici su ovom obliću produžili životni vijek za gotovo pet puta.
Osim spomenutih oblića, među crve se najčešće smještaju ličinke različitih kukaca (Insecta), zatim različite vrste kolutićavaca (Annelida) od kojih je najpoznatija kišna glista ili gujavica (Lumbricus terrestris). Nerijetko se tu nađu i strunaši (Nematomorpha), beskralješnjaci koji se uglavnom mogu pronaći u kopnenim vodama. Ovo nisu niti približno sve vrste koje čovjek redovno proglašava crvima, ali uvijek je dobro sjetiti se da crvi zapravo ne postoje.
Izvor: Portal Biologija
