Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Biljke i životinje

Čuda evolucije: Hobotnice “podešavaju” svoje genske informacije

Baš kad smo pomislili kako hobotnice ne mogu biti čudnije nego što jesu, novo otkriće pokazuje da su one i njihove glavonožne sestre evoluirale drugačije od gotovo svakog drugog organizma na planeti, piše ScienceAlert.

Ima preko 300 vrsta hobotnica na planeti, i poznate su po svojim zapanjujućim i brojnim sposobnostima. Hobotnice su uočene kako grade skloništa od kokosovih ljuski, manipuliraju objektima kao i mi alatima, idu u lov, skrivaju se, bježe, promatraju i uče, pamte i koriste se svojom tintom kao kamuflažom u bijegu pred predatorima. Mozak hobotnica velik je i kompleksan, organiziran u režnjeve, piše PLOS.

U nevjerojatnom preokretu, znanstvenici su otkrili da hobotnice, kao i neke vrste liganja i sipa, redovno uređuju sljedove svoje RNK kako bi se prilagodile okolini.

Ovo je čudno zato što se prilagodbe kod višestaničnih životinja obično ne odvijaju tako. Kada se organizam promijeni na neki fundamentalan način, obično to počne s genskom mutacijom – promjenom u DNK.



Te promjene genskog materijala u akciju provodi RNK – ako su DNK instrukcije recept, onda je RNK šef kuhinje u svakoj stanici, gdje proizvodi potrebne proteine koji će održati čitav organizam u pokretu.

Ali RNK ne provodi slijepo te instrukcije – ponekad improvizira sa sastojcima, odnosno mijenja koji će se proteini proizvoditi u stanici, u rijetkom procesu koji se zove “RNK uređivanje”.

Kada se takvo uređivanje dogodi, može promijeniti djelovanje proteina, što otvara organizmu mogućnost da “podesi” svoju gensku informaciju bez prave mutacije. No većina organizama se ne bavi ovom metodom, jer je neuredna i uzrokuje probleme puno češće nego što ih rješava.

“Postoji konsenzus među onima koji proučavaju takve stvari da je Majka Priroda dala šansu RNK uređivanju, ocijenila ga prezahtjevnim, i u većini slučajeva ga napustila”, izjavila je Anna Vlasits za Wired.

No, čini se da nitko o tome nije obavijestio glavonošce.

Znanstvenici su 2015. godine otkrili da je obična lignja uredila više od 60 posto RNK u svojem živčanom sustavu. Te promjene dovele su do promjene fiziologije mozga, vjerojatno kako bi se prilagodila raznolikim uvjetima temperature u oceanu.

Tim se vratio na znanstvenu scenu prošlog mjeseca s još luđim otkrićem – barem dvije vrste hobotnica i jedna sipa rade isto na regularnoj bazi. Kako bi proveli evolucijske usporedbe, znanstvenici su gledali i njihove daleke rođake, rod indijske lađice iz porodice Nautilidae (razred glavonožaca) i puževe (razred Gastropoda), ali nisu pronašli znakove značajnog RNK uređivanja.

“Ovo pokazuje da visoki nivoi RNK uređivanja nisu uobičajeni za mekušce; to je izum glavonožaca iz podrazreda Coleoidea”, rekao je Joshua Rosenthal, jedan od voditelja istraživanja iz američkog Laboratorija za morsku biologiju.

Znanstvenici su analizirali stotine tisuća mjesta na kojima se dogodilo RNK uređivanje kod ovih životinja iz podrazreda Coleoidea, koji obuhvaća hobotnice, lignje i sipe. Pronašli su da je pametno RNK uređivanje najčešće unutar živčanog sustava.

“Pitam se ima li to veze s njihovim iznimno razvijenim mozgovima”, rekao je genetičar Kazuko Nishikura s američkog Instituta Wistar, koji nije bio uključen u studiju, novinaru Edu Yongu za The Atlantic.

Zašto hobotnice, lignje i sipe imaju alternativni način izmjene svojih proteina, kad su se za to puno boljima pokazale mutacije DNK? Zašto intervenirati u RNK fazi kuhanja, a ne u DNK receptu?

U nekom općem smislu, postojanje više od jednog rješenja za fiziološki izazov nije nemoguće, rekla je Rosenthal, i navela kao primjer usporedbe aksone divovske lignje koji povećavaju brzinu provođenja živčanih impulsa i glija stanice koje izoliraju naše neurone.

Specifičnije, RNK uređivanje pruža brži mehanizam “isprobavanja” malo izmijenjenih oblika i funkcija proteina. Rezultat je  dosta sporija evolucija genoma ovih vrsta u usporedbi s drugim organizmima. Znanstvenici misle da se tu radi o nužnoj žrtvi – ako pronađeš mehanizam koji ti pomaže da preživiš, nastavi ga koristiti.

“Zaključak je da je zbog održavanja ove fleksibilnosti – RNK uređivanja –  ovaj podrazred glavonožaca morao odustati od sposobnosti da evoluira u okolnim područjima – i to dosta”, rekao je Rosenthal.

Kao sljedeći korak, znanstvenici će razvijati genetske modele glavonožaca kako bi mogli pratiti kako i kada dolazi do RNK uređivanja.

“Može se raditi o nečem jednostavnom poput promjene temperature ili nečem kompliciranom poput iskustva, oblika pamćenja”, rekao je Rosenthal.

Rezultati su objavljeni u časopisu Cell.

21 komentar

21 Comments

  1. Mladen Čirjak

    rujan 3, 2017 kod 12:00 pm

    ovo je puno bolji argument za inteligentan dizajn nego evoluciju s obzirom da evolucijski procesi niti vide, niti čuju, niti imaju intelekt i vođeni su slučajnim događajima (izmjenama) unutar genetskog koda…

    • Marina Krvavica

      rujan 3, 2017 kod 12:07 pm

      A čiji to “intelifentni” dizajn?! Sudeći po prosipanju pameti nekih ljudi, mora da je bilo više tih “inteligentnih kreatora”, jer jedan te isti nikako nije mogao kreirati tako “pametne” hobotnice i tako ograničene ove druge 😉

      • Zoran Cindori

        rujan 3, 2017 kod 4:53 pm

        Nije bitno čiji je to inteligentni dizajn. To ostavimo za sad postrani. Očito je da postoje mehanizmi u genetici koji se ne temelje samo na pukoj slučajnosti i slučajnim mutacijama već postoje i upravljane promjene na genomu temeljene na informacijama iz okoline. Znači, ne radi se o slučajnim događajima već postoje određeni mehanizmi koji mijenjaju genom ciljano i sa svrhom. Neka vrsta povratne veze u mehnizmu upravljanja genomom. A tu onda dolazimo do teorije informacija, vjerojatnosti događaja, i drugih zanimljivih područja znanosti, od kojih današnja genetika bježi kao vrag od tamjana jer svako postojanje nečeg takvog implicira nešto inteligentno u sustavu koji upravlja genomom, što današnja moderna genetika smatra neprihvatljivim.

    • Mijo Grabovac

      rujan 3, 2017 kod 12:15 pm

      Marina Krvavica napadati nečiju gramatiku nije arument, (Osim ako sama debata nije izričito o gramatici),,što u ovom slučaju očito nije. A ako su hobotnice uistinu razvile način kako same biološki kontrolirati svoju evoluciju onda to doista je jedan oblik inteligentnog dizajna.

    • Mladen Čirjak

      rujan 3, 2017 kod 12:15 pm

      Pa od nekog inteligentnog dizajnera. Očito, zar ne? A o tome koliko su neki stvorovi inteligentniji od drugih o tome se da raspravljati. Ja tu volim uputiti ljude da se vrate u osnove fizike, kemije, biologije, vjerojtnosti događaja, teoriju informacije… prouče Popperovu definiciju znanosti, principe znanstvene metode i Ochamove britve, pa zbroje 2 i 2.. ako raspolažu dovoljno visokim intelektom. 😉

    • Marina Krvavica

      rujan 3, 2017 kod 4:33 pm

      Mijo, ne kužim ovo gramatika, napadanje …, al’ ne moram sve ni kužiti, jel’ tako. Samo ono što ne kužim, ne pripisujem odmah nekoj “višoj kreaciji” 😉

    • Dinojela

      rujan 4, 2017 kod 7:34 am

      Uz svo duzno postovanje Mladen Cirjak, cini mi se da ne razumijes osnove evolucije putem prirodne selekcije. Cijela poanta Darwinove teorije je da se izbjegne ideja inteligentnog dizajna, odnosno zakljucak prema kojem postoji neka visa kreativna sila koja *direktno* intervenira u prirodnom svijetu te upravlja procesom evolucije zivih bica. Znanstvenici (koliko je meni poznato) vec neko vrijeme znaju kako su se razvili perceptivni sustavi, od visih prema slozenijim, i to za najrazlicitije vrste zivih bica vece ili manje kompleksnosti (preporucam, primjerice, seriju odlicnih predavanja R. Dawkinsa koja su dostupna na youtubeu; u jednom od njih objasnjava evoluciju oka). Problem svijesti, naravno, jos uvijek ne mozemo rijesiti, ali to ne znaci da cemo morati prihvatiti “teoriju” inteligentnog dizajna, cak i da ne uspijemo na kraju pronaci zadovoljavajuce – znanstveno ili filozofsko – rjesenje problema. Slicno, ne vidim zasto bi ova promjena RNA strukture kod hobotnica predstavljala nekakav protuprimjer Darwinovoj teoriji evolucije.

  2. Milan Vukelja

    rujan 3, 2017 kod 12:05 pm

    hebote, a ja to sa kumpirima ispod peke…

  3. Arevir Orelav

    rujan 3, 2017 kod 12:44 pm

    Lea Šarić

  4. Stanko Sokač

    rujan 3, 2017 kod 1:50 pm

    Marin Hudoletnjak…to smo znali hel tako ? HOBO legenda

  5. Gabrijel Barišić

    rujan 3, 2017 kod 2:11 pm

    glavonožački memi

  6. Ante Malbaša

    rujan 3, 2017 kod 2:31 pm

    U biti alijeni na zemlji su gljive! Imate floru, faunu i gljive kao posebnu podvrstu. 🙂 A i zna se od davnih dana da spore mogu putovati i preživjeti u kometu ili meteoritu.

    • Ivo Brkovic

      rujan 3, 2017 kod 5:01 pm

      Nešto nisam skontao članak, zar se i mutacije ne dešavaju u fazi kada RNK prepisuje DNK pa pogriješi “slovo” i dobije se nova “riječ” (odnosno DNK). U čemu je onda razlika između njih (hobotnica) i ostalih vrsta bića

    • Ante Malbaša

      rujan 4, 2017 kod 12:45 am

      Puno brže to rade sigurno. 🙂

  7. Edis Salibašić Niger

    rujan 3, 2017 kod 3:38 pm

    Volim ove aliene na salatu

  8. Stela Soldatić

    rujan 3, 2017 kod 4:57 pm

    Tea Matošović Lea Rabar

  9. Dzenis Koca

    rujan 3, 2017 kod 8:28 pm

    Geneticke*

  10. Sandra Zupicic

    rujan 4, 2017 kod 10:54 am

    Stvarno. One ce zavladati svijetom i nas lovit na peskafondo

  11. Sandra Zupicic

    rujan 4, 2017 kod 6:31 pm

    Mario Kocijan rodjo bio si u pravu

  12. Davorka Banović

    rujan 6, 2017 kod 10:49 am

    imaju jedinstven gen zapravo koji im omogućava bržu adaptaciju i evoluciju, da su pametne, sivjesne i požrtvovne nije ništa novo doduše, prva životinjska stvar koju sam prestala jest je hobotnica makr mi je bila najfinija, kad sam proučila o njima shvatila sam da su mi sigurno top 3 životinje na zemlji koje poštujem više od većine ljudi

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Na Vrh