Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zdravlje i Medicina

Je li metabolizam važan kod mršavljenja?

Sigurno ste susreli one ljude koji se žale na spor metabolizam i kako jedva nešto jedu, a ipak dobivaju na težini? Ili ste upoznali ljude koji se žale da poznaju nekoga tko jede što želi – uključujući velike porcije ”junk” hrane, ali zahvaljujući brzom metabolizmu nikada ne dobiva na težini. U oba slučaja pojedinac obično završava govoreći: “Nije pošteno!” Ovi scenariji postavljaju nekoliko vrlo dobrih pitanja:

• Kakvu ulogu ima metabolizam u povećanju ili gubitku težine?

• Je li vaš metabolizam određen vašim genima? Ako je tako, možete li ubrzati spor metabolizam sa vježbom, lijekovima ili određenu hranu?

• Je li važnost metabolizma samo mit? Da li je gubitak težine isključivo vezan uz brojanje kalorija?

Što je metabolizam? Metabolizam ili brzina metabolizma definira se kao niz kemijskih reakcija u živom organizmu koje stvaraju i troše energiju potrebnu za život. Jednostavnije rečeno, to je brzina kojom vaše tijelo troši energiju ili sagorijeva kalorije.

Naša tijela sagorijevaju kalorije na nekoliko načina:

• Kroz energiju potrebnu za održavanje tijela u mirovanju; ovo je poznato kao bazalna stopa metabolizma (BMR). BMR je dijelom određen genima.
• Kroz svakodnevne aktivnosti
• Kroz vježbu

Metabolizam je dijelom određen genetikom i uglavnom izvan kontrole. Promjena je stvar značajne rasprave. Neki ljudi su samo sretni. Naslijedili su gene koji potiču brži metabolizam i mogu jesti više od drugih bez dobivanja na težini. Drugi nisu tako sretni te imaju spor metabolizam.

Jedan od načina da si predočite kako funkcionira metabolizam jest da zamislite svoje tijelo kao motor automobila koji uvijek radi. Kada sjedite mirno ili spavate, vi ste motor u praznom hodu poput automobila koji stoji na semaforu. Određena količina energije se troši samo da bi motor radio. Naravno, za ljude, izvor goriva nije benzin. To su kalorije koje nalazimo u hrani koju jedemo i pijemo – energiju koja se može odmah upotrijebiti ili pohraniti (osobito u obliku masti) za kasnije korištenje.

Ako je vaš metabolizam “visok” (ili brz), sagorjet ćete više kalorija u mirovanju i tijekom aktivnosti nego osoba koja čiji je metabolizam spor. Brži metabolizam znači da ćete morati uzimati više kalorija kako biste održali svoju težinu. To je jedan od razloga zašto neki ljudi mogu jesti više od drugih bez dobivanja na težini. Osoba s “niskim” (ili sporim) metabolizmom spalit će manje kalorija u mirovanju i tijekom aktivnosti te stoga mora jesti manje kako bi izbjegla prekomjernu tjelesnu težinu.
Dakle, održavanje tjelesne težine ovisi jednim djelom o genetici a jednim o prehrani. Tvrdnja da je metabolizam ključ za održavanje težine je djelom istinita a djelom mit. Za porast pretilosti i debljine u ovoj zemlji ne može se u potpunosti kriviti spor metabolizam. Promjene u prehrani i premalo vježbanja – mnogo su vjerojatnije krivci.

Stvarnost je da za većinu ljudi, višak težine nije samo zato što nemaju sreće, zbog nevolje sa štitnjačom ili neki drugi neobjašnjiv, vanjski faktor. Riječ je o jednostavnoj računici kalorija koje unosite i onih kojih trošite, to je ono što većinom utječe na promjene u težini tijekom života.

Bez obzira na to je li vaš metabolizam brz ili spor, naša tijela su dizajnirana za pohranjivanje viška energije u masnim stanicama. Dakle, ako jedete i pijete više kalorija (energetski unos) nego što vaše tijelo troši (energetski “izlaz”), dobit ćete na težini. S druge strane, ako jedete i pijete manje kalorija nego što ih spalite svakodnevnim aktivnostima (uključujući vježbe, odmor i spavanje), izgubit ćete težinu. Naša tijela su također programirana da osjete nedostatak hrane kao glad. Kao odgovor na to, naša BMR usporava, što znači manje kalorija potrošenih tijekom vremena. To je jedan od razloga zašto je gubitak težine često težak.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...