Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Da Vincijev kod plodnosti

Obožavatelji Dan Brownova Da Vincijeva koda lako će se prisjetiti profesora Langtona i njegova pojašnjenja pojma zlatnog omjera, broja u kojem se dodiruju matematika i umjetnost.

Zlatni omjer ili božanska proporcija iracionalna je matematička konstanta koja iznosi 1,6180339887. Od vremena renesanse, mnogi umjetnici i arhitekti u svom su radu strogo vodili računa o odnosu veličina, kako bi se njihovi omjeri što više približili zlatnom omjeru, vjerujući da će tako postići savršenu ljepotu i sklad. I danas se vjeruje da ljepota i privlačnost Mona Lise proizlazi iz proporcija usklađenih sa zlatnim omjerom.

Zlatni omjer često susrećemo u prirodi. On je sadržan u proporcijama idealnih ljudskih tijela. Tako stavljanjem u omjer dimenzija šake i podlaktice, ali i raspona raširenih ruku prema visini tijela, dolazimo do broja 1,618.

Zakonitost zlatnog omjera uključena je i u dimenzije spiralnih redova sjemenki suncokreta, spiralnoj građi školjke nautilus u građi ananasa, cvjetače i češera.

Zlatni omjer koristan je i pri šifriranju kompjuterskih podataka.

Nedavno istraživanje belgijskog ginekologa Jaspera Vergutsa pokazalo je da se zlatni omjer može uočiti i u građi maternice.

U istraživanju provedenom u Sveučilišnoj bolnici Leuven u Belgiji ultrazvukom je određena dimenzija maternice kod pet tisuća žena različite dobi. Izmjerena je dužina i širina maternice, izračunat je omjer tih veličina, pa je određena prosječna vrijednost omjera za mlade žene, one srednje i starije dobi.

Pokazalo se da u najplodnijem razdoblju žene omjer duljine prema širini maternice ima vrijednost podudarnu sa zlatnim omjerom te iznosi 1,61.

Mjerenje je pokazalo da se omjer mijenja tijekom života. On iznosi oko 2,00 u ranim godinama života, a u starijoj dobi se smanjuje do vrijednosti 1,46. Samo u vrijeme najveće plodnosti žena, između 16. i 20. godine, omjer se podudara sa zlatnim omjerom.

Možda će vas zanimati

Veliki znanstvenici

Tim inženjera koji je proučavao 500 godina stare spise Leonarda da Vincija pronašao je dokaze da je talijanski erudit proučavao gravitaciju stoljeće prije nego...

Biologija

Znanstvenici su otkrili svojevrsni evolutivni paradoks. Radi se o muškarcima koji nastojeći izgledati što privlačnije zapravo umanjuju mogućnost ostvarenja potomstva . U pitanju je...

Biologija

Uznemirujuć trend postavio je pitanje straha od izumiranja.

Zdravlje i Medicina

Loše vijesti iz Seula.