Dobro je već poznato kako debljina ima štetan utjecaj na zdravlje. Viškovi kilograma znače veći rizik za dobivanje moždanog udara, dijabetesa tipa II, karcinoma, srčanih bolesti, bolesti masne jetre, visokog krvnog tlaka i problema u trudnoći.
Nedavno su znanstvenici otkrili da o dobro istraženoj pretilosti ipak ima nešto novo za saznati, a to je utjecaj na mozak kojeg su proučavali 5 godina. Naime, u srednjoj dobi mozak ljudi prekomjerne težine može biti 10 godina stariji nego kod onih normalne težine. Ta saznanja su objavljena u časopisu Neurobiology of Aging.
Istraživanje su proveli znanstvenici s Cambridgea, Yalea i Cambridge Center for Ageing and Neuroscience. Tijekom perioda od 5 godina analizirali su podatke više od 500 ljudi u dobi od 20 do 87 godina. Svi su sudionici istraživanja bile odrasle zdrave osobe. Bili su podijeljeni su u dvije grupe, na mršave i one s viškom težine.
Temeljem snimki mozga su znanstvenici rekonstruirali strukture mozga te mjerili odnos između njegove anatomije i tjelesne težine. Kod pretilih ljudi je volumen tzv. bijele tvari bio povezan s većim stupnjem atrofije, tj. smanjenja veličine. Bijela tvar je tkivo kroz koje prolaze poruke između različitih regija mozga.
Maksimalno atrofiranje se pokazalo kod sredovječnih ljudi, a efekt je korespondirao upravo s mozgom starijim za oko 10 godina od dobi ostalih sudionika istraživanja. Otkrića sugeriraju kako bi prekomjerna težina mogla ubrzavati starenje mozga i povećati rizik od neurodegeneracije koja znači gubitak funkcija neurona i njihovo umiranje.
Neurodegeneracija uzrokuje tako mnoštvo bolesti, uključujući Alzheimer, Parkinson i Huntingtonovu bolest. Znanstvenici vjeruju da je mozak ljudi srednje dobi prilično ranjiv i zato izgleda da ljudi te dobi imaju stariji mozak.
Buduća će istraživanja ustanovljavati vezu između pretilosti i starenja i toga može li mršavljenje pomoći odlaganju starenja.
