Connect with us

Hi, what are you looking for?

Znanost

Denisovski DNK pronađen kod stanovnika Melanezije

Kao što je već otprije poznato, unutar genoma Homo Sapiensa, uz izuzetak crnačkog stanovništva Afrike, nalazi se od 1,5% do 4% genetskog materijala neandertalca, a što je očiti dokaz kako su se ove dvije podvrste čovjeka svojedobno međusobno razmnožavale.

I dok nam je priroda takvih odnosa između neandertalca i modernog čovjeka nešto poznatija, do sada se nije znalo gotovo ništa o razmnožavanju modernog čovjeka sa denisovcima, drugom vrstom arhaičnih ljudi, ostaci kojih su nađeni na području Sibira.

Kako bi otkrili fragmente denisovskog DNK unutar modernih ljudi, znanstvenici s University of Washington iz Seattlea, u suradnji s kolegama iz nekoliko drugih znanstvenih institucija iz drugih dijelova svijeta, odlučili su analizirati genome 1.523 osobe diljem svijeta, uključujući i 35 ispitanika s 11 lokacija na Bismarckovom arhipelagu, smještenom u sjevernom dijelu melanezijskog otočja.

Rezultati istraživanja pokazali su kako Melanezijci s navedenog otoka među rijetkima u svijetu posjeduju značajan broj denisovskih gena, koji se kreće u rasponu od 1,9 do 3,4% njihovog DNK. Spomenimo pritom kako su istraživanja otprije nekoliko godina pokazala da i australski Aboridžini u svom genomu također imaju djeliće denisovskog DNK. Štoviše, neki smatraju kako su denisovci imali tamniju boju kože, za razliku od svjetloputih neandertalaca.

„Mislim kako su neandertalci i denisovci voljeli lutati. Istraživanja poput ovoga mogu nam pokazati gdje su lutali“, otkrio je voditelj istraživanja Benjamin Vernot. „Denisovci su jedina vrsta arhaičnih ljudi o kojoj znamo manje iz fosilnih ostataka, a više iz podataka o tome gdje se njihovi geni pojavljuju kod modernih ljudi“, rekao je dr. Joshua Akey, jedan od članova istraživačkog tima.

Osim toga, ovo istraživanje je pokazalo kako se međusobno miješanje neandertalca i modernog čovjeka dogodilo najmanje tri puta, dok su se denisovci i ljudi međusobno razmnožavali vjerojatno samo jednom. Konačno, utvrđeno je kako su iz genoma modernog čovjeka nestali neki arhaični geni, uključujući one koji utječu na razvoj moždane kore i striatuma.

„Zahvaljujući ovakvim istraživanjima možemo bolje shvatiti proces širenja čovjeka diljem Euroazije, a možda otkriti i na kakve su uvjete ljudi naišli na svom putu. Ovaj rad pokazuje kako možemo učiti o ljudskoj povijesti i našim arhaičnim rođacima kroz proučavanje pradavnog i modernog DNK“, konstatirao je Vernot.

Izvor: University of Washington, Science

Možda će vas zanimati

Istraživači s Oxforda nam donose zanimljivo istraživanje. Proveli su mapiranje gena kroz nekoliko generacija te napravili najveće obiteljsko stablo koje postoji. Ovo istraživanje je...

Arheolozi su otkrili ostatke devet neandertalaca u špilji nedaleko od Rima, priopćilo je u subotu talijansko Ministarstvo kulture. U priopćenju se navodi da osam...

Čini se kako se davno izumrli neandertalci i rani ljudi nisu samo nadmetali jedni s drugima, već su se očigledno i miješali u više...

Ako je vjerovati rezultatima istraživanja tima znanstvenika s University of Texas, u DNK profilu današnjih stanovnika Melanezije kriju se ostaci treće, dosad neotkrivene vrste...

Advertisement