Connect with us

Znanost

FOTO: Peter Schouten / Forbes

Arheologija i paleontologija

Denisovski DNK pronađen kod stanovnika Melanezije

Kao što je već otprije poznato, unutar genoma Homo Sapiensa, uz izuzetak crnačkog stanovništva Afrike, nalazi se od 1,5% do 4% genetskog materijala neandertalca, a što je očiti dokaz kako su se ove dvije podvrste čovjeka svojedobno međusobno razmnožavale.

I dok nam je priroda takvih odnosa između neandertalca i modernog čovjeka nešto poznatija, do sada se nije znalo gotovo ništa o razmnožavanju modernog čovjeka sa denisovcima, drugom vrstom arhaičnih ljudi, ostaci kojih su nađeni na području Sibira.

Kako bi otkrili fragmente denisovskog DNK unutar modernih ljudi, znanstvenici s University of Washington iz Seattlea, u suradnji s kolegama iz nekoliko drugih znanstvenih institucija iz drugih dijelova svijeta, odlučili su analizirati genome 1.523 osobe diljem svijeta, uključujući i 35 ispitanika s 11 lokacija na Bismarckovom arhipelagu, smještenom u sjevernom dijelu melanezijskog otočja.

Rezultati istraživanja pokazali su kako Melanezijci s navedenog otoka među rijetkima u svijetu posjeduju značajan broj denisovskih gena, koji se kreće u rasponu od 1,9 do 3,4% njihovog DNK. Spomenimo pritom kako su istraživanja otprije nekoliko godina pokazala da i australski Aboridžini u svom genomu također imaju djeliće denisovskog DNK. Štoviše, neki smatraju kako su denisovci imali tamniju boju kože, za razliku od svjetloputih neandertalaca.

„Mislim kako su neandertalci i denisovci voljeli lutati. Istraživanja poput ovoga mogu nam pokazati gdje su lutali“, otkrio je voditelj istraživanja Benjamin Vernot. „Denisovci su jedina vrsta arhaičnih ljudi o kojoj znamo manje iz fosilnih ostataka, a više iz podataka o tome gdje se njihovi geni pojavljuju kod modernih ljudi“, rekao je dr. Joshua Akey, jedan od članova istraživačkog tima.

Osim toga, ovo istraživanje je pokazalo kako se međusobno miješanje neandertalca i modernog čovjeka dogodilo najmanje tri puta, dok su se denisovci i ljudi međusobno razmnožavali vjerojatno samo jednom. Konačno, utvrđeno je kako su iz genoma modernog čovjeka nestali neki arhaični geni, uključujući one koji utječu na razvoj moždane kore i striatuma.

„Zahvaljujući ovakvim istraživanjima možemo bolje shvatiti proces širenja čovjeka diljem Euroazije, a možda otkriti i na kakve su uvjete ljudi naišli na svom putu. Ovaj rad pokazuje kako možemo učiti o ljudskoj povijesti i našim arhaičnim rođacima kroz proučavanje pradavnog i modernog DNK“, konstatirao je Vernot.

Izvor: University of Washington, Science

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

11 komentara

11 Comments

  1. Goran Vedriš

    ožujak 21, 2016 kod 8:39 pm

    Puno ljudi se i danas razmnozava sa neandertalcima 🙂

  2. Tomislav Marinov

    ožujak 21, 2016 kod 8:46 pm

    Jos jedan dokaz da nema nikakve evolucije.

  3. Alem Kasami

    ožujak 21, 2016 kod 8:53 pm

    dokaz čega segregacije

  4. Suad Avdi

    ožujak 22, 2016 kod 10:00 am

    Kako je onda nastao moderni čovjek ako se razmnožavao sa neandertalcima

  5. Ivan Pralija

    ožujak 22, 2016 kod 11:18 am

    homosapiens je potaraca nedertalce garant

  6. Sanja Crnković

    ožujak 22, 2016 kod 12:54 pm

    A gdje je u svemu tome ET?

  7. Stjepan Mackovic

    ožujak 22, 2016 kod 2:41 pm

    Mesic

  8. Niko Zepic

    ožujak 22, 2016 kod 3:13 pm

    Vidi Mesica sto se podmladio kurvin sin…

  9. Amir Herac

    ožujak 22, 2016 kod 6:29 pm

    isti ko da je sa studentskog doma!

  10. Marin Iviček

    ožujak 22, 2016 kod 9:53 pm

    Denis to je ta ekipa koju sam ti spominjao 🙂

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh