Djeca stara tek nekoliko sati mogu razlikovati riječi svoga materinjeg jezika od stranih riječi, otkrili su znanstvenici. Studija je pokazala kako djeca počinju upijati jezik dok su još u maternici, puno prije nego što se dosad mislilo.
Dijelovi mozga zaduženi za osjetila i slušanje razvijaju se tijekom 30 tjedana između začeća i porođaja, a novo istraživanje pokazalo je kako nerođena djeca slušaju majčin govor zadnjih 10 tjedana trudnoće i na porođaju mogu demonstrirati ono što su čuli.
“Majka prva utječe na djetetov mozak”, rekla je Patricia Kuhl, suautorica i jedna od direktora Instituta za učenje i istraživanje mozga na Sveučilištu u Washingtonu. “Samoglasnički zvukovi koje majka izgovori su najglasniji i fetus ih pamti.”
Prijašnja istraživanja pokazala su da je novorođenčad spremna na učenje i da počinje birati između jezičnih zvukova u prvim mjesecima života, no nije bilo dokaza da se učenje jezika odvija i dok su u maternici.
“Ovo je prva studija koja pokazuje da fetusi uče o pojedinim govornim zvukovima majčinoga jezika”, rekla je Christine Moon, autorica i profesorica psihologije na Pacifičkome luteranskom sveučilištu u Tacomi. “Ovom smo studijom pomaknuli dosadašnje rezultate dječjih iskustava s govornim zvukovima sa 6 mjeseci starosti na razdoblje prije njihova rođenja.”
Rezultati ovoga istraživanja bit će objavljeni u sljedećem izdanju časopisa Acta Paediatrica.
40 novorođenčadi obaju spolova, oko 30 sati stari, proučavali su se u Tacomi i Stockholmu. Dok su još bila u rodilištu, djeca su bila izložena samoglasničkim zvukovima na materinjem i stranim jezicima.
Njihov interes za zvukove koje su slušali mjerio se vremenom u kojemu su sisali dudu koja je bila spojena na računalo, mjereći njihovu reakciju na zvukove. Dulje ili kraće sisanje za poznate ili nepoznate zvukove dokaz je učenja jer ukazuje na to da novorođenčad može razlikovati zvukove koje su čuli u maternici.
U obje zemlje djeca na porodu sisala su dulje dok su slušala strani jezik.
Znanstvenici kažu kako novorođenčad najbrže uči, otkrivajući kako informacije koje upijaju u najranijoj dobi mogu dati uvid u njihovo učenje tijekom života. “Želimo znati kakvom se magijom služe u ranome djetinjstvu, a kakvom se ne mogu poslužiti odrasli”, rekla je Kuhl. “Ne smijemo zanemariti tu ranu znatiželju.”
Izvor: University of Washington
