Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za „razvoj krio-elektronske mirkoskopije za određivanje visokorezolutne strukture biomolekula u otopini“, priopćio je Nobelov odbor u srijedu.
Krioelektronska mikroskopija je „hladna metoda snimanja materijala života“, rekao je član Nobelovog odbora Göran K. Hansson iz Stockholma. Ovaj razvoj omogućava znanstvenicima vizualizaciju proteina i drugih bioloških molekula na atomskoj razini.
Dubochet, švicarski građanin, profesor je na Sveučilištu u Lausanni u Švicarskoj. Joachim Frank, rođen u Njemačkoj, profesor je na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Richard Henderson je iz Škotske i zaposlen je na Sveučilištu Cambridge u Britaniji.
Znanstvenici moraju održati molekule na mjestu kako bi okinuli slike u ultra visokoj rezoluciji. Druge mikroskopske tehnike, poput rendgenske kristalografije, puno su rigidnije od krioelektronske mikroskopije.
Biokemičar Peter Brzezinski sa Sveučilišta Stockholm rekao je u srijedu da budućnost krioelektronskog snimanja neće samo okidati „zamrznute“ slike nego će bilježiti molekule u pokretu, snimajući filmove koji će osvijetliti svijet na atomskoj razini.
Švedska Kraljevska akademija znanosti dodijelila je 109 nagrada u području kemije. Jacobus Henricus van’t Hoff, pionir fizičke kemije, dobio je inauguralnu nagradu 1901. godine.
Prošle godine je Nobelov odbor prepoznato tri kemičara koji su napravili prave mikro strojeve: s motorima veličine tek nekoliko molekula. Znanstvenici su poništili molekularni ekvilibrij kako bi dizajnirali oblike koji se pokreću na zahtjev, poput mikroskopskih kotača.
Za ovogodišnju dodjelu nagrada, neki prognostičari Nobela upućivali su na Johna B. Goodenougha (94) koji je izumio litij-ionsku bateriju.
Sustav uređivanja gena CRISPR-Cas9 također se često spominjao kao kandidat tijekom sezone dodjele Nobelovih nagrada.
Mikrobi su razvili CRISPR kako bi branili od virusa. Znanstvenici su rukovali CRISPR-om kao alatom za oblikovanje gena organizama, demonstrirajući nešto što bi neki znanstvenici nazvali potencijalom vrijednim Nobela.
U jednoj nedavnoj studiji biolozi su uzgajali leptire s čudnim novim bojama na krilima. Drugi su kreirali prve mrave mutante.
Genetičari su implantirali crno-bijeli film u bakteriju E. coli služeći se CRISPR-om kako bi pohranili piksele kao komadiće DNK.
No prepirka oko toga tko bi trebao biti kreditiran za rad – spor oko patenta u kojemu su suprotstavljeni s jedne strane MIT i Institut Broad pri Harvardu a s druge Sveučilište u Kaliforniji u Berkleyju – mogla je utjecati na to da CRISPR ne dobije Nobela, jer je odbor ograničen pravilom po kojemu maksimalno tri dobitnika mogu podijeliti nagradu.
Nobelova nagrada za književnost dodijelit će se u četvrtak, a u petak će biti objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za mir. Nagrada za ekonomiju, koja nije postojala u originalnom planu nego se provodi u sjećanje na Alfreda Nobela, bit će objavljena u ponedjeljak.
