Ljudski mozak ne voli prežderavanje pa pretilost uzrokuje prijevremeno starenje mozga i čini ga osjetljivijim na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. No, znanstvenici su otkrili još nešto – strogi režim ishrane ‘pali’ molekule koje mozak održavaju mladim.
Znanstvenici koji traže odgovore na pitanje kako produljiti ljudski život puno su pažnje posvetili kalorijskim ograničenjima. No, prednosti tih ograničenja nemaju veze samo s dužim životnim vijekom, tvrde znanstvenici s Katoličkog sveučilišta u Rimu.
Miševi na rigoroznoj dijeti pokazuju bolje spoznajene sposobnosti i manje su agresivni od onih koji jedu normalne količine hrane. No, najveće otkriće jest da se kod ‘izgladnjelih’ miševa vrlo rijetko razvija Alzheimerova bolest, a ako se to ipak dogodi, simptomi su mnogo manje ozbiljni nego kod njihovih rođaka. Dakle, kalorijska ogračenja njihov mozak održavaju mladim.
Talijanski znanstvenici otišli su i korak dalje. Identificirali su specifičnu molekulu koja se aktivira prilikom kalorijskih ograničenja, tj. ekstremnih dijeta. CREB1 je molekula koja potiče i dugovječnost i učinkovitije funkcioniranje mozga te pomaže u reguliranju moždanih funkcija poput memorije, učenja i kontrole tjeskobe. Starenjem se efekt ove molekule smanjuje, a znanstvenici su sada utvrdili da se reduciranim unosom kalorija može poboljšati njezina učinkovitost, pa čak i usporiti starenje mozga.
Sve beneficije kalorijskih ograničenja su zapravo vezane uz CREB1. Naime, kada se ta molekula ukloni iz mozga miševa ni kalorijska ograničenja više nemaju učinka. Znanstvenici vjeruju da ljudski mozak radi na istom principu. Vođa stručnog tima dr. Giovambattista Pani kaže kako se nada da će otkriti novi lijek koji može potaknuti aktivaciju molekule CREB1 bez odlaska na ekstremnu dijetu. Ako im to uspije, moći ćemo uživati u dobrim jelima a istovremeno zadržati mlad mozak.
