Drevnim tehnikama vježbanja pamćenja, kakve su koristili još stari Grci i Rimljani, možemo postići superpamćenje kakvo imaju svjetski šampioni, tvrde nizozemski neuroznanstvenici.
S obzirom da osjećaj identiteta imamo zahvaljujući sposobnosti pamćenja događaja, nije ni čudo da se bojima degenerativnih bolesti mozga koje uzrokuju gubitak pamćenja. Dobro pamćenje se može naučiti i uvježbati, tvrdi dr. Martin Dresler, voditelj istraživanja Medicinskog centra Sveučilišta Radboud u Nijmegenu u Nizozemskoj, piše Guardian.
Tehnika pamćenja korištena u eksperimentu temelji se na pomoćnim sredstvima pamćenja koja omogućuju prizivanje velikih količina informacija. Tzv. palača pamćenja je drevna metoda u kojoj osoba odlazi na imaginarno putovanje po nekoj građevini koju dobro poznaje. Svaka od lokacija u zgradi u toj se metodi koristi kao vizualni poticaj za pohranjivanje informacija. Kada je informacija u mislima pohranjena na neko određeno mjesto u palači, osoba je lakše može prizvati u sjećanje ako ponovno prođe istim putem i posjeti isto mjesto.
Učinkovitost ove tehnike nije novost. Međutim, znanstvenici su u novom istraživanju pokazali da ona dovodi do stvarnih promjena u mozgu koje se mogu zabilježiti magnetskom rezonancijom.
U istraživanju je sudjelovalo 23 natjecatelja u pamćenju, u dobi od 20 do 37 godina, koji svoje sposobnosti pripisuju vježbi, a među kojima je bilo i devet žena s top liste 50 najboljih na svijetu. Svima njima mozgovi su snimljeni MRI-jem i potom su slike uspoređene.
Osim njih, u istraživanju je sudjelovao i 51 dobrovoljac u dobi između 21 i 27 godina, od kojih nitko nije imao iskustava s takvom vrstom treninga pamćenja. Svi su prošli kroz test u kojem su pokušali zapamtiti 72 riječi. Nakon toga, dio sudionika podvrgnut je mnemoničkom treningu, dok je dio koji nije prošao ni kroz kakvu vježbu služio kao kontrolna grupa.
Nakon šest tjedana vježbanja mnemonike po pola sata na dan, svi su ponovno testirani – 20 minuta nakon memoriranja 72 nove riječi i potom 24 sata kasnije. Četiri mjeseca nakon toga svi su još jednom prošli test kako bi se utvrdili mogući dugotrajni efekti mnemoničkog treninga.
Zabilježeno je značajno poboljšanje u pamćenju sudionika koji su prošli kroz vježbu. Prije početka studije uspijevali su zapamtiti između 26 i 30 od 72 riječi. Nakon treninga taj je rezultat porastao na više od 60, a efekt je bio dugotrajan.
