Odavno znamo za misterije antarktičkih ploča koje ispod sebe kriju neviđeni svijet. Ispod tih masivnih ploča se nalaze nevjerojatni kanjoni i pećine koje neprekidno rezbari voda. Ledene pukotine i plima protječu kroz sve rubove, a topla i hladna voda se miješaju u tom podmorskom svijetu koji postoji ispod kao ledeni grebeni na morskom dnu.
Sedam podvodnih robota će zaroniti i istražiti sve u sklopu novih napora za predviđanje mogućeg podizanja razine mora.
Dotični roboti, inače napravljeni na washingtonskom sveučilištu (U.W) u Seattleu, provest će čak godinu dana promatrajući proces topljenja ispod ledene ploče Pine Island koja se proteže na više od 50 kvadratnih metara kako bi znanstvenici mogli točnije predviđati budućnost tih ledenih ploča.
S obzirom na to da je fizika tih jedinstvenih lokacija jako kompleksna, postoji trajna poteškoća u točnom predviđanju ove promjene. Važno je razumjeti te procese, naročito za one koji žive na obalnim područjima ili u blizini istih, jer će upravo oni biti prvi koji će se suočavati s najvećim utjecajem porasta morske razine.
Knut Christianson, glaciolog misije i vođa U.W.’s Future of Ice inicijative, poručio je: ”Već oko 40 godina znamo da su ledene ploče uglavnom nestabilne. Ali mi zapravo ne razumijemo varijabilnost tih sustava, a kamoli kako reagiraju na veliki vanjski utjecaj kao što je zagrijavanje morskih temperatura.“
Prvobitno dizajnirani da istražuju na otvorenoj vodi, ovi ronilački roboti krenut će u istragu za koju postoji rizik: ”Postoji realna opasnost da se neki od tih instrumenata više neće vratiti,” priznao je Jason Gobat, oceanograf na U.W.’s Applied Physics Laboratory koji će rasporediti botove iz Antarktike.
Tijekom proteklih 40 godina se brzina topljenja na ledenoj ploči Pine Island povećala za gotovo 75%, a ako bi se samo jedna ploča otopila – poplavila bi tako svaki primorski grad na planeti Zemlji.
Iako je navedena misija opasna za dragocjene instrumente, jedini način za precizno mjerenje ključne temperature, tlaka, kemije vode i turbulencija je stavljanje upravo tih dronova u vodu ispod ploča.
U prethodnim misijama su se roboti slali ispod leda na znatno kraće misije kroz male rupe izbušene na ploči Antarktike. Ti su napori, međutim, bili kratki i na ograničenim područjima pa podaci nisu uspjeli točno prikazati veću regiju ili topljenje leda u općenitijem smislu.
Ova nova robotska flota se sastoji od tri Seaglidera – samohodnih dronova i četiri plutajuća plovka. ”Plivanjem” uz prilagođavanje njihove plovnosti, ti će roboti kliziti kroz vodu s mehaničkim krilima.
Satelit u orbiti iznad Antarktike dodatno može slati upute i tu će botovi slati podatke nakon završene misije. Plovci su manje sposobni kad je u pitanju kretanje, pomiču se samo gore i dolje prilagođavanjem plovnosti. To ih tako čini osjetljivima na morske struje.
Spomenuti tim robota će drastično poboljšati sadašnje razumijevanje porasta razine mora i omogućiti znanstvenicima da preciznije predviđaju sva buduća otapanja. Nadajmo se da će misija s korisnim podacima uspjeti i da će ronilački dronovi “preživjeti” putovanje.
