Dupini se međusobno dozivaju osobnim imenima, a pamte ih i po 20 godina. Osobina je to, inače, svojstvena samo ljudima.
Australski znanstvenici su otkrili da se velika pliskavica koristi imenima, tj. individualnim skvičanjem i zviždanjem, kako bi prepoznala svoje prijatelje i suparnike u okruženju.
Znanstvenica Stephanie King sa Sveučilišta Zapadne Australije je nakon proučavanja dupina u zaljevu Shark (800 km zapadno od Pertha), rekla da parovi i manje grupe mužjaka upotrebljavaju takve pozive ne bi li privukli ženke za parenje i preoteli ih od suparničkih skupina mužjaka.
“Ti dupini nisu rođeni s jedinstvenim zvukom. Razvijaju ih u prvih nekoliko mjeseci života i strukturalno su jedinstveni svakoj jedinki”, navela je King u časopisu Conversation. “Ti zvuci su usporedivi s ljudskim imenima, a dupini ih koriste za predstavljanje”, dodala je.
“To im omogućuje da raspoznaju prijatelje i suparnike. Dokazano je da pliskavice pamte zvukove drugih jedinki i nakon 20 godina razdvojenosti”, kaže King.
Da ovaj fascinantni nalaz nije pretjerivanje pokazuje jedno starije istraživanje. Još je prije 5 godina opaženo da se ovi inteligentni morski sisavci odazivaju na snimke specifičnih zvižduka za koje se špekuliralo jesu li njihova osobna imena.
Tada je u jednoj studiji u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences dr. Vincent Janik tvrdio da dupini žive u velikom okolišu udaljenom od obala bez prepoznatljivih oznaka i orijentira te da im je izuzetno bitno da ostanu na okupu.
Stručnjaci su tada snimali zvižduke dozivanja u skupini dobrih dupina (Tursiops truncatus) koji su česti i u Jadranskom moru. Potom su njihova osobna imena reproducirali podvodnim zvučnicima.
“Puštali smo im snimke imena životinja iz skupine, snimke raznih drugih zvižduka s njihova repertoara i zvižduke osobnih imena iz drugih populacija koje nisu nikada susreli’, pojasnio je dr. Janik. Pokazalo se da dupini odgovaraju samo na svoja “imena”.
