Iako nedavno otkriveni planet Proximu b, smješten u nama najbližem sustavu Alpha Centauri, zasada nije moguće registrirati direktnim promatranjem, znanstvenici su uvjereni kako ćemo u roku dvije godine otkriti ima li navedeni atmosferu pogodnu za život.
Podsjetimo, riječ je o stjenovitom planetu velikom otprilike kao Zemlja, koji se nalazi u nastanjivoj zoni Proxime Centauri, crvenog patuljka u nama najbližem zvjezdanom sustavu. Planet je od nas udaljen 4,2 svjetlosne godine, s iznimno kratkim razdobljem ophoda oko svoje matične zvijezde, u trajanju od 11,2 dana, pa kombinacija ogromne udaljenosti i sjaja Proxime Centauri onemogućava izravan pogled na Proximu b.
Ipak, za odgovor na temeljno pitanje ima li Proxima b atmosferu ili ne, nije neophodni direktno promatranje, barem ako je vjerovati Aviju Loebu i Lauri Kriedberg s Harvard University. Dotični dvojac je uvjeren kako bi rješenje navedene zagonetke mogao pružiti Hubbleov nasljednik, svemirski teleskop James Webb, čije je lansiranje najavljeno za 2018. godinu.
„Navedeni posao bi se mogao obaviti samo kroz jedan dan promatranja“, otkrio je Loeb, astrofizičar pri Harvard University. „Zahvaljujući svjetlosti koju primamo, možemo se zapitati je li navedeni svijet beživotna stijena. Ako nije, onda bi tamo mogao postojati ocean, kao bitna pretpostavka za postojanje života“, rekao je Loeb.
Ipak, znanstvenike brine činjenica što je planet iznimno blizu zvijezdi, što bi moglo značiti kako je plimno vezan za navedenu, baš kao što je i naš Mjesec vezan za Zemlju. U tom bi slučaju jedna strana Proxime b uvijek bila okrenuta zvijezdi, dok bi druga strana bila u stalnoj tami i hladnoći. Međutim, u slučaju postojanja atmosfere, čak bi i tada postojala mogućnost za život na planetu, i to u graničnom području između noći i dana, i to zahvaljujući cirkulaciji topline unutar atmosfere. Štoviše, postojanje atmosfere onemogućilo bi isparavanje vode s površine u svemir.
„U osnovi, zapitali smo se kako bi izgledala plimno vezana Zemlja kad bismo ju stavili u blizinu Proxime Centauri. Oblaci, vjetar i voda otežavaju odgovor na spomenuto pitanje. Na Zemlji najmanje trećinu topline prenose oceani i atmosfera“, naveo je Loeb. Stoga dotični smatra će atmosferu biti moguće otkriti promatranjem u infracrvenom dijelu spektra. Naime, nakon što zvijezda zagrije kameni planet, on apsorbira sunčevu svjetlost i potom ju emitira u svemir kao infracrvenu svjetlost specifičnog tipa. A James Webb je dizajniran upravo u svrhu promatranja infracrvenog dijela spektra, i to specifičnih valnih duljina navedenog.
„Kad gledamo na Mjesec, navedeni prolazi različite faze Sunčevog osvjetljenja. Ako zamislite planet koji kruži oko zvijezde, vidjeli biste različite faze planeta. Iza zvijezde bismo vidjeli dnevnu stranu. Ispred zvijezde bismo vidjeli noćnu stranu planeta. Dok Proxima b kruži oko zvijezde od 11,2 dana, uočili bismo promjene u temperaturi odnosno ‘boji’ planeta“, otkrio je Loeb.
Kako bilo, prema modelu koji su osmislili Loeb i Kriedberg, postojanje atmosfere na Proximi b imalo bi za posljedicu redistribuciju topline s dnevne na noćnu stranu planeta, a ako promatranja potvrde da to nije slučaj, onda se vrlo vjerojatno može reći kako je dotična beživotna stijena.
Kako bilo, zasada nam ostaje pričekati lansiranje Jamesa Webba.
Izvor: Harvard University

Alen Jajan Šehić
11 listopada, 2016 u 8:22 pm
Alen Jajan Šehić
11 listopada, 2016 u 8:22 pm
to će da nas spasi
Matija Kozić
11 listopada, 2016 u 8:29 pm
Za dvije godine cemo se na zemlji međusobno potamanit kak je krenulo…
Dražen Falkenburger
11 listopada, 2016 u 8:52 pm
Prije će se zemlja raspasti nego kaj naprave raketu koja može doći do te međuzemlje
Marko Ferek
12 listopada, 2016 u 1:04 am
Zato buju delali broda..
Marko Ferek
12 listopada, 2016 u 1:04 am
A nije caka da je zvijezda hladna pa je planet blizu te prima daleko previse zracenja,tj,cak je mars pogodniji od njega
Michel Percan
12 listopada, 2016 u 11:22 am
Ima puno caka, osim što si rekao koliko znam planet se ne vrti oko sebe pa nema ni nekih uvjeta da nastaje ciklus života jer je jedna strana uvijek previše vruća, druga previše hladna.
Marko Ferek
12 listopada, 2016 u 11:33 am
ili ne rotira ili rotira prebrzo.. ili nema atmosfere ili ima zbog rotacije konstantne oluje.. uglavnom, blizu i to je to,, niti jedan drugi plus..
Mythbuster Buster
12 listopada, 2016 u 3:28 am
Hrvatska več odavno nema atmosferu za preživjeti a kamoli za život
Alen Štimac
12 listopada, 2016 u 4:57 pm
Poradimo na WARP pogonu za stvarno, inače je sve ovo bezveze….
Dino Alberini
12 listopada, 2016 u 5:54 pm
Odlična ideja ali postoje dva mala problema:
Nemamo WARP pogon na kojem bi poradili
Nemamo ideju što bi uopće bio WARP pogon
Alen Štimac
12 listopada, 2016 u 7:27 pm
Ono kad nabereš prostor da točka stizanja B priđe točki polazišta A! Ima odlična knjiga – Fizika Zvijezdanih staza
Znanost.com
12 listopada, 2016 u 8:08 pm
Dino Alberini A baš imamo pojma. 😉 https://en.wikipedia.org/wiki/Alcubierre_drive
Dino Alberini
13 listopada, 2016 u 4:20 am
Da, ono “speculative” i “may not be physically meaningful” pokazuje da stvarno imamo pojma.
Alen Štimac
13 listopada, 2016 u 11:58 am
Poradimo na tome, jer po sadašnjoj fizici nećemo doći dalje od Neptuna…..
Robert Von Kinčeš
12 listopada, 2016 u 7:08 pm
bolje da kupite hranu siromasnim zemljama na toj planeti na tim novcima .sta vrijedi to istrazit kad na toj planeti zivimo. odnosno prezivljavamo.