Iako nedavno otkriveni planet Proximu b, smješten u nama najbližem sustavu Alpha Centauri, zasada nije moguće registrirati direktnim promatranjem, znanstvenici su uvjereni kako ćemo u roku dvije godine otkriti ima li navedeni atmosferu pogodnu za život.
Podsjetimo, riječ je o stjenovitom planetu velikom otprilike kao Zemlja, koji se nalazi u nastanjivoj zoni Proxime Centauri, crvenog patuljka u nama najbližem zvjezdanom sustavu. Planet je od nas udaljen 4,2 svjetlosne godine, s iznimno kratkim razdobljem ophoda oko svoje matične zvijezde, u trajanju od 11,2 dana, pa kombinacija ogromne udaljenosti i sjaja Proxime Centauri onemogućava izravan pogled na Proximu b.
Ipak, za odgovor na temeljno pitanje ima li Proxima b atmosferu ili ne, nije neophodni direktno promatranje, barem ako je vjerovati Aviju Loebu i Lauri Kriedberg s Harvard University. Dotični dvojac je uvjeren kako bi rješenje navedene zagonetke mogao pružiti Hubbleov nasljednik, svemirski teleskop James Webb, čije je lansiranje najavljeno za 2018. godinu.
„Navedeni posao bi se mogao obaviti samo kroz jedan dan promatranja“, otkrio je Loeb, astrofizičar pri Harvard University. „Zahvaljujući svjetlosti koju primamo, možemo se zapitati je li navedeni svijet beživotna stijena. Ako nije, onda bi tamo mogao postojati ocean, kao bitna pretpostavka za postojanje života“, rekao je Loeb.
Ipak, znanstvenike brine činjenica što je planet iznimno blizu zvijezdi, što bi moglo značiti kako je plimno vezan za navedenu, baš kao što je i naš Mjesec vezan za Zemlju. U tom bi slučaju jedna strana Proxime b uvijek bila okrenuta zvijezdi, dok bi druga strana bila u stalnoj tami i hladnoći. Međutim, u slučaju postojanja atmosfere, čak bi i tada postojala mogućnost za život na planetu, i to u graničnom području između noći i dana, i to zahvaljujući cirkulaciji topline unutar atmosfere. Štoviše, postojanje atmosfere onemogućilo bi isparavanje vode s površine u svemir.
„U osnovi, zapitali smo se kako bi izgledala plimno vezana Zemlja kad bismo ju stavili u blizinu Proxime Centauri. Oblaci, vjetar i voda otežavaju odgovor na spomenuto pitanje. Na Zemlji najmanje trećinu topline prenose oceani i atmosfera“, naveo je Loeb. Stoga dotični smatra će atmosferu biti moguće otkriti promatranjem u infracrvenom dijelu spektra. Naime, nakon što zvijezda zagrije kameni planet, on apsorbira sunčevu svjetlost i potom ju emitira u svemir kao infracrvenu svjetlost specifičnog tipa. A James Webb je dizajniran upravo u svrhu promatranja infracrvenog dijela spektra, i to specifičnih valnih duljina navedenog.
„Kad gledamo na Mjesec, navedeni prolazi različite faze Sunčevog osvjetljenja. Ako zamislite planet koji kruži oko zvijezde, vidjeli biste različite faze planeta. Iza zvijezde bismo vidjeli dnevnu stranu. Ispred zvijezde bismo vidjeli noćnu stranu planeta. Dok Proxima b kruži oko zvijezde od 11,2 dana, uočili bismo promjene u temperaturi odnosno ‘boji’ planeta“, otkrio je Loeb.
Kako bilo, prema modelu koji su osmislili Loeb i Kriedberg, postojanje atmosfere na Proximi b imalo bi za posljedicu redistribuciju topline s dnevne na noćnu stranu planeta, a ako promatranja potvrde da to nije slučaj, onda se vrlo vjerojatno može reći kako je dotična beživotna stijena.
Kako bilo, zasada nam ostaje pričekati lansiranje Jamesa Webba.
Izvor: Harvard University
