Žirafama veliku prednost daje njihova visina jer im omogućuje jedenje lišća s najviših stabala. Upravo zato, znanstvenici su ostali iznenađeni kad su otkrili dvije patuljaste žirafe u Africi.
Većina žirafa naraste od 4,5 – 6 metara, ali 2018. godine znanstvenici su otkrili žirafu visine 2,6 metara u Namibiji. Tri godine ranije, pronašli su žirafu visine skoro 3 metra (2,8 metara) u Nacionalnom parku Murchison Falls u Ugandi.
Znanstvenici su svoje nalaze objavili u britanskom tjednom stručnom medicinskom časopisu British Medical Journal krajem prošlog mjeseca, prenosi Reuters.
U oba slučaja, žirafe su imale standardne duge vratove, ali kratke i zdepaste noge. Uzrok stanja krije se u abnormalnom razvoju kostiju, a radi se o skeletnoj displaziji (koštana displazija). Koštana displazija pogađa ljude i pripitomljene životinje, no navodi se da je rijetkost kod divljih životinja.
Foto: Giraffe Conservation Foundation
“Koštane displazije uglavnom se odnose na poremećaje hrskavice i kostiju koji mogu rezultirati abnormalnim razvojem kostiju. To ponekad rezultira skraćenom i nepravilno izgrađenom anatomijom kostura., navodi se u istraživanju.
Procjenjuje se da su obje žirafe starije od godinu dana, što predstavlja iznenađenje jer im tijekom prve godine života prijeti najveća opasnost od predatora. S obzirom na to da ove žirafe imaju kratke noge, još su u težoj poziciji. Žirafe se nerijetko oslanjaju na udaranje i trčanje kako bi se obranile od neprijatelja.
Znanstvenici iz Zaklade za zaštitu žirafa vjeruju da će žirafe vjerojatno imati problem u budućnosti kad bude vrijeme parenja jer će im njihova nedovoljna visina fizički onemogućiti parenje.
Ovakva stanja povezuju se s međusobnim razmnožavanjem i niskom genetskom različitosti. Broj žirafa na svijetu se smanjio za nekih 40% tijekom posljednjim 30 godina i iznosi 111.000.
Patuljastim žirafama nadjenuli su imena Gimli i Nigel.
