Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Dvojezični mozak ima veći udio sive tvari

Čini se da mentalni napor koji je potreban da se mozak prebaci na različite jezike oblikuje mozak, povećavajući volumen sive tvari u regijama odgovornim za procese poput učenja i zadržavanja kratkoročne memorije.

bilingual-advantage_1024

Bilingvizvam (Image credits: Aysezgicmeli/Shutterstock.com)

Otkriće znanstvenika s Medicinskog odsjeka Sveučilišta Georgetown u SAD-u dodaje se rastućem tijelu istraživanja načina na koji dugoročno iskustvo s određenom vještinom može fizički izmijeniti mozak osobe, te daje dokaze koji podržavaju pretpostavku da dvojezičari imaju kognitivnu prednost pred onima koji govore jednim jezikom.

Teško je pronaći nekoga tko misli da dvojezična osoba nema prednost pred osobom koja govori jedan jezik. Bila to prednost pri zapošljavanju, lakša putovanja, pristup većoj količini znanja o svijetu, postoje bezbrojne prednosti fluentnosti u više od jednog jezika.

No, stavovi prema dvojezičnosti nisu uvijek bili ovakvi. U prijašnjim desetljećima neki su znanstvenici raspravljali o tome da dvojezičnost u djetinjstvu može odgoditi jezični razvoj, dok jedno istraživanje iz 1998. godine preporuča da se djeca imigranti stave u programe isključivo na engleskom jeziku kako bi se osiguralo da ne zaostaju, a drugi znanstvenici tvrde da je ohrabrivanje dvojezičnosti pogubno za asimilaciju u novu kulturu i društvo.

Iako je „prednost dvojezičnosti” trenutno vrlo popularna teorija, bilo je teško pronaći konkretne dokaze koji bi potvrdili tu teoriju, te na koji način učenje jezika utječe na strukturu i funkciju mozga. Guinevere Eden, glavna voditeljica istraživanja u Georgetownu, objašnjava da nestalnost prijašnjih izvješća o prednosti dvojezičnosti nastaje zbog načina na koji su znanstvenici pokušali odvojiti i izmjeriti prednosti. Imajući to na umu, odlučila se za drugačiji pristup i izmjerila je nešto opipljivije – udio sive tvari kod odraslih dvojezičara i monojezičara.

„Naš je cilj otkriti vodi li neprestano korištenje dvaju fluentnih jezika do kognitivnih prednosti i do više sive tvari koje smo vidjeli kod govornika engleskog i španjolskog jezika ili do toga dovode neki drugi aspekti dvojezičnosti, poput širokog rječnika povezanog sa znanjem dvaju jezika”, kaže član Edeninog tima, Olumide Olulade.

Znanstvenici su usporedili udio sive tvari kod dvojezičara američkog znakovnog jezika (AZJ) i engleskog jezika i kod dvojezičara koji govore engleski i španjolski jezik u odnosu na osobe koje govore samo engleski jezik. I AZJ (engleski dvojezičari i španjolski) engleski dvojezičari su dijelili prednosti kvaliteta povezanih s dvojezičnosti, poput širine rječnika, osim što su AZJ (engleski dvojezičari) bili sposobni znakovati i govoriti u isto vrijeme. To je timu dalo mogućnost testiranja može li potreba korištenja jednog jezika, kako bi se u um usadio drugi, objasniti prednosti dvojezičnosti ili je samo stvar u usvajanju mnogo šireg rječnika.

„Rezimirali smo da iskustvo s dva jezika i povećanom potrebom za kognitivnom kontrolom kako bismo ih pravilno koristili, rezultira promjenama u mozgu španjolski – engleski dvojezičara u odnosu na osobe koje govore samo engleski jezik. Ustvari, više je sive tvari kod dvojezičara zapaženo u frontalnoj i parijentalnoj regiji koje su uključene u izvršnu kontrolu”, kaže Eden.

Izvršna kontrola u ovom kontekstu povezana je s procesuiranjem zadataka koji zahtijevaju zadržavanje memorije, rezoniranje, fleksibilnost te rješavanje problema, zajedno sa svim što ide uz planiranje i izvršavanje tih zadataka. Posjedovanje više sive tvari znači da je osoba bolje opremljena za procesuiranje tih zadataka.

Prijašnja istraživanja pokazala su da londonski vozači taksija, koji se hvale s pamćenjem otprilike 25 000 londonskih ulica i otprilike 20 000 znamenitosti, imaju više sive tvari u regijama mozga zaduženi za spacijalnu navigaciju, što sugerira da su istrenirali svoj mozak da bolje podnosi zadatke vezane uz memoriziranje ruta i lokacija tijekom godina.

„Za razliku od rezultata španjolski – engleski dvojezičara, nismo pronašli dokaze za više sive tvari kod AZJ – engleski dojezičara. Prema tome, zaključujemo da rukovanje dvaju jezika istovremeno, a ne širi rječnik, daje razliku koju smo primijetili kod španjolski – engleski dvojezičara”, kaže Olulade.

Rezultati su objavljeni u časopisu Cerebral Cortex.

Znatiželja pokreće svijet. :)

2 komentara

2 Comments

  1. Ana Ferenčak

    2 rujna, 2015 kod 1:49 am

    Ima nekih koji su i pored znanja nekoliko jezika nesposobni donositi pametne odluke, jer služe porobljivaćima naroda.Nikakva im korist od viška sive tvari!!!

  2. Alen Štimac

    2 rujna, 2015 kod 5:40 pm

    Jel poznavanje kajkavskog goranskog, čakavskog primorskog i književnog hrvatskog u toj razini?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh