Ekološki kolaps nije ubio ljude s Uskršnjeg otoka – što onda jest?

Svi vole neriješene drevne misterije. Što je uzrokovalo nestanak Devete legije Rimskog Carstva? Za što su se koristili tuneli iskopani ispod Mjesečeve piramide na području današnjeg Meksika? Što se dogodilo s civilizacijom na Uskršnjem otoku?

Posljednje pitanje je jedno od najmučnijih neobjašnjenih misterija. Otok, poznat po moai figurama – onim zloslutnim kamenim kipovima ljudskih lica – nekada je bio dom uspješne civilizacije, prije otprilike tisuću godina. Budući da je riječ o jednom od najizoliranijih otoka na svijetu, malo je poznato o kulturi Rapa Nui, koja je iznenada nestala s ovog otoka još 1860-ih.

Postavljene su brojne hipoteze kako bi se pokušao objasniti ovaj populacijski krah, poput bolesti, prekomjernog krčenja šuma, ili situacije teškog unutarnjeg sukoba. Najpopularnija ideja je da je narod koji je nastanjivao otok počinio ekocid – oni su opustošili prirodni okoliš do te mjere da je postao nenastanjiv i izginuli. Sada, nova studija kaže da vjerojatno ni to nije istina.

Teorija ekocida kaže da su otočani originalno potjecali iz područja današnje Polinezije, a došli su na Uskršnji otok kanuima te ga naselili oko 1200. godine. Kada su Europljani prvi put susreli ljude Rapa Nuija u ranom 18. stoljeću, šume su bile iskrčene u velikoj mjeri.

Ova stabla uglavnom su korištena za izgradnju kanua u svrhu izlova ribe. No, kad su ostali bez prirodnih resursa, morali su odustati od gradnje novih kanua te se više nisu mogli oslanjati na pecanje. Počeli su se više oslanjati na zemaljske izvore hrane, ali nekontrolirana poljoprivreda dovela je do značajne erozije tla. To je prouzročilo poljoprivredni kolaps, a bez ikakve hrane, ljudi Rapa Nuija su izumrli.

Međutim, istraživački tim sa Sveučilišta u Bristolu, u suradnji sa Sveučilištem Havaji i Sveučilištem u Binghamtonu, smatra da su dokazi za ovu ekološku katastrofu previše neizravni.

Analizirajući kemijski sastav botaničkih, ljudskih i faunalnih ostataka pronađenih na raznim arheološkim nalazištima Rapa Nuija “bili smo u mogućnosti oslikati dublju sliku onoga što su drevni otočani jeli i u tom smo procesu upoznali njihove poljoprivredne metode”, izjavila je Catrine Jarman, glavna autorica studije i doktorandica na Sveučilištu u Bristolu, za IFLScience.

Tim je utvrdio da je barem polovica proteina u prehrani ljudi s Rapa Nuija uvijek dolazila iz morskih izvora. Kao što je objašnjeno u časopisu American Journal of Physical Anthropology, to sugerira da nikada nisu prestali pecati.

“Također smo doznali da je ono što su dobili od kopnenih izvora došlo iz vrlo modificiranih tala, što znači da su obogaćivali tla kako bi uzgojili usjeve”, izjavio je koautor Carl Lipo, profesor antropologije na Sveučilištu u Binghamtonu.

To znači da su ljudi Rapa Nuija bili vrlo dobro upoznati s tadašnjim poljoprivrednim tehnologijama, što upućuje na to da nije bilo poljoprivrednog kolapsa.

“Ovi novi rezultati predstavljaju uzbudljivu demonstraciju vrste dokaza skrivenih u našim kostima”, dodala je Catrine Jarman.

“To također ima šire implikacije jer nam dopušta da ponovno razmotrimo na koje su načine prapovijesne populacije bile u interakciji sa svojim okruženjem bez oslanjanja na moderne povijesne izvore”.

Pa što se dogodilo na Uskršnjem otoku, ako nije ekocid? U ovom trenutku, možemo samo nagađati.

Valja istaknuti da je uništavanje okoliša još uvijek solidan način da se osigura pad civilizacije. Upravo sada, kada je riječ o klimatskim promjenama, cijeli svijet počinjava ekocid.