Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Elitni sportaši su bolji u nekim kognitivnim zadacima u odnosu na prosječnu populaciju

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u Meksiku 86'

Nova studija sugerira da elitni sportaši imaju natprosječne rezultate u nekim kognitivnim testovima u odnosu na prosječnu populaciju. Oni ne samo da su dobri sa sportom kojim se bave, nego im mozak brže reagira na novu informaciju.

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u Meksiku 86'

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Meksiko 86′

Studija je provedena na 87 najboljih brazilskih odbojkaša i na 67-ero ljudi njihovih godina koji se ne bave sportom. U studiji se također pokazalo da bavljenje sportom smanjuje razliku u kognitivnim sposobnostima između spolova. Sportašice su imale rezultate slične onima kakve su postigli sportaši u mentalnim zadacima i brzinama reakcije. Osobe ženskog spola koje nisu vrhunske sportašice obavljale su te zadatke malo sporije nego muški dio ispitanika.

„Mislim da smo spoznali da su sportaši drugačiji od prosječnih ljudi u nekom pogledu. Sposobni su inhibirati ponašanje, stati brzo kada je to potrebno, što je jako bitno u sportu i u svakodnevnom životu. Također, bili su sposobni naglo se aktivirati kad je to potrebno i mijenjati zadatke brže nego oni koji se ne bave sportom. Radi se o malim razlikama, no one su svakako zanimljive“, kaže voditelj istraživanja Arthur Kramer, profesor psihologije na Sveučilištu Illinois.

Sveukupno, sportaši su bili brži u testovima memorije i u onima koji su zahtijevali brzu promjenu zadataka. Isto tako, bili su brži u primjećivanju stvari perifernim vidom i brže su reagirali na male promjene u vidnom polju. Općenito su bili bolji u obavljanju zadataka ignorirajući zbunjujuće i nebitne podražaje.

Možda je najvažnije otkriće to da su sportašice imale značajno bolje rezultate nego žene koje se ne bave sportom. Imale su bolje rezultate u uočavanju promjena u vidnom polju i brže su odabirale važne detalje iz zbunjujuće pozadine. Ove i druge zadatke su obavljale uz bok muškim kolegama, dok su muškarci ne-sportaši redovito imali bolje rezultate nego žene ne-sportašice.

Ispitanici koji se ne bave sportom su imali bolje rezultate u samo jednom testu. Od ispitanika se tražilo da na tipkovnici pritisnu „Z“ ili „/“ čim se neki od tih znakova pojavi na ekranu, ali samo u slučaju da se odmah nakon njega ne pojavi zvučni signal, ako se pojavi onda nisu smjeli tipkati.
Ne-sportaši su bili brži kada se zvuk ne bi pojavio dok su sportaši imali bolju sposobnost zaustavljanja nakon pojave zvuka. Sposobnost da zaustave reakciju je jako bitna u sportu, ali i u svakodnevnom životu. Možemo na primjer uzeti situaciju u prometu gdje su takve sposobnosti poželjne. Stati nakon što smo odlučili krenuti može nekad značiti nečiji život. Na primjer, ako se nalazite na semaforu i odlučite krenuti na zeleno, no tada perifernim vidom uočite biciklista ili pješaka kako dolazi i uspijete ostati na mjestu umjesto krenuti.

Zaključak studije ide u prilog tezi da se godine treniranja i obavljanja specifičnih treninga odražavaju tako da sportaši imaju poboljšane kognitivne sposobnosti. Međutim, zašto sportaši imaju bolje sposobnosti još u potpunosti nije jasno. Da li se oni rađaju s takvim sposobnostima pa se profiliraju u vrhunske sportaše ili je to samo plod dugogodišnjeg treninga se ne zna.
„Moja intuicija mi govori da se radi o malo jednog i drugog“, zaključio je Kramer.

Izvor: University of Illinois at Urbana-Champaign

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Strastveni nogometni navijači izloženi su takvim razinama stresa dok gledaju utakmice svojih klubova da im može prijetiti rizik srčanog udara, sugerira novo istraživanje koje...

Društvene znanosti

Djeci i adolescentima tijekom tjedna bi trebalo omogućiti najmanje dva dana bez treninga, ne bi smjeli trenirati više od tri ili četiri sata u...

Društvene znanosti

Kod bivših nogometaša uočen je tri i pol puta veći rizik od razvoja demencije nego kod njihovih vršnjaka iz opće populacije koji su se...

Wellness i prehrana

Za održavanje kardiovaskularnog sustava ništa nije bolje od uspinjanja stepenicama, smatra dr. Alain Frey, voditelj francuske Udruge za sportsku medicinu. Ne trebate se uspeti...

Oglašavanje