Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Elitni sportaši su bolji u nekim kognitivnim zadacima u odnosu na prosječnu populaciju

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u Meksiku 86'

Nova studija sugerira da elitni sportaši imaju natprosječne rezultate u nekim kognitivnim testovima u odnosu na prosječnu populaciju. Oni ne samo da su dobri sa sportom kojim se bave, nego im mozak brže reagira na novu informaciju.

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u Meksiku 86'

Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Meksiko 86′

Studija je provedena na 87 najboljih brazilskih odbojkaša i na 67-ero ljudi njihovih godina koji se ne bave sportom. U studiji se također pokazalo da bavljenje sportom smanjuje razliku u kognitivnim sposobnostima između spolova. Sportašice su imale rezultate slične onima kakve su postigli sportaši u mentalnim zadacima i brzinama reakcije. Osobe ženskog spola koje nisu vrhunske sportašice obavljale su te zadatke malo sporije nego muški dio ispitanika.

„Mislim da smo spoznali da su sportaši drugačiji od prosječnih ljudi u nekom pogledu. Sposobni su inhibirati ponašanje, stati brzo kada je to potrebno, što je jako bitno u sportu i u svakodnevnom životu. Također, bili su sposobni naglo se aktivirati kad je to potrebno i mijenjati zadatke brže nego oni koji se ne bave sportom. Radi se o malim razlikama, no one su svakako zanimljive“, kaže voditelj istraživanja Arthur Kramer, profesor psihologije na Sveučilištu Illinois.

Sveukupno, sportaši su bili brži u testovima memorije i u onima koji su zahtijevali brzu promjenu zadataka. Isto tako, bili su brži u primjećivanju stvari perifernim vidom i brže su reagirali na male promjene u vidnom polju. Općenito su bili bolji u obavljanju zadataka ignorirajući zbunjujuće i nebitne podražaje.

Možda je najvažnije otkriće to da su sportašice imale značajno bolje rezultate nego žene koje se ne bave sportom. Imale su bolje rezultate u uočavanju promjena u vidnom polju i brže su odabirale važne detalje iz zbunjujuće pozadine. Ove i druge zadatke su obavljale uz bok muškim kolegama, dok su muškarci ne-sportaši redovito imali bolje rezultate nego žene ne-sportašice.

Ispitanici koji se ne bave sportom su imali bolje rezultate u samo jednom testu. Od ispitanika se tražilo da na tipkovnici pritisnu „Z“ ili „/“ čim se neki od tih znakova pojavi na ekranu, ali samo u slučaju da se odmah nakon njega ne pojavi zvučni signal, ako se pojavi onda nisu smjeli tipkati.
Ne-sportaši su bili brži kada se zvuk ne bi pojavio dok su sportaši imali bolju sposobnost zaustavljanja nakon pojave zvuka. Sposobnost da zaustave reakciju je jako bitna u sportu, ali i u svakodnevnom životu. Možemo na primjer uzeti situaciju u prometu gdje su takve sposobnosti poželjne. Stati nakon što smo odlučili krenuti može nekad značiti nečiji život. Na primjer, ako se nalazite na semaforu i odlučite krenuti na zeleno, no tada perifernim vidom uočite biciklista ili pješaka kako dolazi i uspijete ostati na mjestu umjesto krenuti.

Zaključak studije ide u prilog tezi da se godine treniranja i obavljanja specifičnih treninga odražavaju tako da sportaši imaju poboljšane kognitivne sposobnosti. Međutim, zašto sportaši imaju bolje sposobnosti još u potpunosti nije jasno. Da li se oni rađaju s takvim sposobnostima pa se profiliraju u vrhunske sportaše ili je to samo plod dugogodišnjeg treninga se ne zna.
„Moja intuicija mi govori da se radi o malo jednog i drugog“, zaključio je Kramer.

Izvor: University of Illinois at Urbana-Champaign

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Broj novorođene djece u Kataloniji porastao je za 16% devet mjeseci nakon što je nogometni klub Barcelona 2009. godine osvojio tri najvažnija nogometna trofeja,...

Psihologija

Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju kako bi učenje korištenja Facebooka, ljudima starijima od 65 godina,  moglo pomoći pri jačanju kognitivnih sposobnosti. Preliminarni rezultati istraživanja sa...

Društvene znanosti

Iako su dosad savjeti da šetajući svoje ljubimce možete upoznati nove ljude i socijalizirati se bile tek puke priče, istraživači sa sa sveučilišta u...

Oboljenja i poremećaji

Da ne bismo nepotrebno odugovlačili, evo odmah odgovora na pitanje iz naslova – da. Barem tako tvrde znanstvenici s Harvarda. Baš kao i njihovi...