Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Europska sonda za tri dana slijeće na Mars

Druga polovica ovog desetljeća donosi pravu gužvu u okolici Marsa. Na njemu, odnosno u njegovoj orbiti trenutno se nalazi sedam operativnih aparata s našeg svijeta; najstariji među njima lansiran je još 2001. godine. Osim NASA-inih uzdanica (Mars Odyssey te Opportunity, MRO, Curiosity i MAVEN), tu su još ESA (Mars Express) i Indija (Mars Orbiter Mission).

Navedena flota upravo je dobila pojačanje: ondje je pristigao ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO), s kojeg se danas poslijepodne odvojio lander Sciaparelli. Cilj ovog potonjeg je spustiti se na površinu Crvenog planeta (konkretno Meridani Planum), što će se dogoditi za tri dana.

Nakon što je NASA odustala od partnerstva za ovu misiju, uskočili su Rusi i donirali raketu-nosač (Credit: ibtimes.com)

Nakon što je NASA odustala od partnerstva za ovu misiju, uskočili su Rusi i donirali raketu-nosač (Credit: ibtimes.com)

TGO će, nakon što za nekoliko mjeseci složenih manevara zauzme stabilnu orbitu, tražiti slojeve vodenog leda tik ispod površine planeta. Također će pratiti atmosferu u potrazi za metanom. Metan je, naime, rezultat isključivo geoloških i bioloških procesa, stoga je važno saznati kako je točno dospio u Marsovu atmosferu. TGO će također služiti kao relej u komunikaciji između kontrole na Zemlji i budućih europskih misija na površini Marsa.

Svrha modula Sciaparelli je prije svega testiranje tehnologije kojom će se u budućnosti spuštati letjelice na površinu ovog svijeta. Dok je TGO nakrcan instrumentima, Sciaparelli će potrajati tek nekoliko dana, budući da su mu zalihe energije vrlo ograničene.

To ne znači da će cijela priča ostati na slijetanju: Sciaparelli sa sobom nosi set instrumenata kojima će bilježiti brzinu vjetra, vlagu, tlak i temperaturu.

Maketa budućeg rovera predstavljena je javnosti na znanstvenom festivalu u Cambridgeu 2015. (Credit: Wikipedia)

Maketa budućeg rovera predstavljena je javnosti na znanstvenom festivalu u Cambridgeu 2015. (Credit: Wikipedia)

TGO i Sciaparelli dio su duže priče: riječ je o zajedničkoj dvojnoj misiji Europske svemirske agencije (ESA) i Ruske svemirske agencije (Roskosmos) pod nazivom ExoMars.

Prvi dio misije čine upravo TGO i Sciaparelli, lansirani na ruskoj raketi Proton. Drugi dio uslijedit će 2020. godine, kada će na istoj raketi prema Marsu krenuti ruski lender i europski rover, a čija će svrha biti potraga za životom – prošlim i sadašnjim – na marsijanskoj površini ili ispod nje.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Energija i gorivo

Kućna vjetroelektrana je sustav koji omogućava vlasnicima kuća da proizvode vlastitu električnu energiju koristeći snagu vjetra. Zamislite da imate malu vjetroturbinu u svom dvorištu...