Ako sve prođe prema planu, sljedeći ponedjeljak će biti lansirana još jedna svemirska sonda u smjeru Crvenog planeta. Riječ je o europsko-ruskoj letjelici ExoMars (što je skraćenica od naziva Exobiology on Mars), koja se sastoji od orbitalne letjelice Trace Gas Orbiter (TGO) i landera Schiaparelli. Na svoj put prema Marsu sonda će krenuti s ruskog kozmodroma Bajkonur, a ponijeti će ju ruska raketa klase Proton.
Dolazak sonde u orbitu Marsa planiran je za listopad ove godine, a ako lansiranje u ponedjeljak bude odgođeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ili tehničkog kvara, navedenu će biti moguće lansirati u razdoblju do 25. ožujka.
Osnovni zadatak Trace Gas Orbitera biti će potraga za eventualnim znakovima života, skeniranjem plinova biološkog porijekla iz svemira. „Orbiter ima zadatak detaljno pretraživati atmosferu Marsa, a u potrazi za plinovima povezanim uz biološke procese, kakvi su, primjerice, metan i produkti njegovog raspada“, objavila je ESA.
Jedan od važnijih zadataka TGO-a biti će i potraga za vodikom do dubine od jednog metra, a s konačnim ciljem otkrivanja mogućih podzemnih zaliha vode na Marsu. Štoviše, pronalazak navedenih zaliha mogao bi imati odlučujući utjecaj na odabir mjesta slijetanja letjelica u budućnosti.
S druge strane, lander Schiaparelli će poslužiti kao svojevrsna prethodnica rovera, lansiranje kojega se planira u sklopu druge faze ExoMars misije, koja bi u smjeru Marsa trebala krenuti tijekom 2018. ili 2020. godine. Štoviše, u tijeku druge faze projekta, TGO će obavljati funkciju komunikacijskog satelita između spomenutog rovera i kontrole leta.
Iako ograničenih sposobnosti, Schiaparelli će prikupljati informacije o Marsovoj površini sve dok budu radile njegove baterije, a za koje se planira kako će trajati od dva do osam dana.
Podsjetimo, misija ExoMars prvotno je bila zajednički projekt NASA-e i ESA-e, no nakon što se NASA tijekom 2012. godine povukla iz projekta, navodno zbog nedostatka novčanih sredstava, ESA je godinu dana kasnije sklopila sporazum o suradnji s Roskosmosom. Iako je riječ o projektu koji predvodi ESA, ne smije se umanjiti važnost ruskog sudjelovanja, koji su, uz lansiranje obje letjelice, na sebe preuzeli i izgradnju landera koji ima zadatak dopremiti planirani rover na Mars, ali i konstrukciju određenih znanstvenih instrumenata u TGO-u i roveru.
Ovo je druga europska misija na Mars, nakon Mars Expressa, lansiranog u lipnju 2003. godine, a koji se sastojao od orbitera i landera. Štoviše, navedeni orbiter je još uvijek u funkciji, dok je lander, imenom Beagle 2, utihnuo nedugo nakon odvajanja od orbitera. Dotični je pronađen tek u siječnju prošle godine, kada ga je snimila NASA-ina sonda Mars Reconnaissance Orbiter. Iz fotografija koje je snimio MRO, vidljivo je kako se Beagle 2 neoštećen prizemljio na površinu, no pritom nije uspio do kraja otvoriti svoje solarne panele.
Spomenimo za kraj kako je početak misije ExoMars planiran za siječanj 2017. godine, a s ukupnim trajanjem od pet godina.
Izvor: ESA
