Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Evolucijski korijeni našeg lijepog osmijeha

Foto: Shutterstock

Za lijep osmijeh potrebni su i zubi i čeljust, ali su evolucijski korijeni tih dijelova naše anatomije tek nedavno otkriveni, zahvaljujući akceleratoru čestica i dugoj mrtvoj ribi. Svi živi čeljustousti kralježnjaci (životinje s kralježnicom, među kojima su i ljudi) imaju zube, ali se dugo mislilo da su prvim čeljustoustim kralježnjacima nedostajali zubi te da su, umjesto njima, plijen hvatali jezivim čeljusnim kostima poput škara.

Međutim, istraživanja vođena na Sveučilištu u Bristolu, a objavljena u časopisu Nature, pružaju dokaze da su i najraniji čeljustousti kralježnjaci imali zube, što je pokazatelj da su zubi evoluirali zajedno s evolucijom čeljusti ili ubrzo nakon nje.

Paleontolozi iz Prirodoslovnog muzeja u Bristolu i Sveučilišta Curtin u Australiji, u suradnji s fizičarima iz Švicarske, proučavali su čeljusti primitivne čeljustouste ribe nazvane Compagopiscis.

Međunarodni je tim proučavao fosile ribe Compagopiscis visokoenergetskim X-zrakama u Swiss Light Source na Institutu Paul Scherrer u Švicarskoj, gdje su otkrili strukturu i razvoj zuba i kostiju.

Voditelj istraživanja, dr. Martin Ruecklin sa Sveučilišta u Bristolu, objašnjava: “Bili smo u mogućnosti predočiti svaki djelić tkiva, stanica i liniju rasta unutar koštane čeljusti, što nam je omogućilo proučavanje razvoja čeljusti i zuba. To smo usporedili s embriologijom živih kralježnjaka te tako pokazali da su placodermi imali zube.”

Suautor, profesor Philip Donoghue sa Sveučilišta u Bristolu, kaže: “To su čvrsti dokazi za prisutnost zubi u tih prvih čeljustoustih kralježnjaka i oni rješavaju raspravu o porijeklu zuba.”

Suoautorica, dr. Zerina Johanson iz Prirodoslovnog muzeja, kaže: “Ovi izvrsno sačuvani fosili iz Australije čuvali su mnoge tajne o našem evolucijskom podrijetlu, ali se njihovo istraživanje zadržavalo do otkrića nerazornih tehnologija koje su se koristile u ovom istraživanju. Bez suradnje između paleontologa i fizičara, naša evolucijska povijest ostala bi skrivena u stijenama.”

Profesor Marco Stampanoni s Instituta Paul Scherrer je objasnio: “Izvršili smo neinvazivnu 3D mikroskopiju na uzorku koristeći se sinkrotronskom radijacijom, vrlo moćnim izvorom X zraka. Ta nam tehnika omogućava dobivanje savršenog digitalnog modela i vrlo detaljan uvid u stare fosile bez njihovog uništavanja. Normalno, naša metoda pruža vrlo visoku prostornu rezoluciju na sitnim uzorcima. Za ovaj eksperiment modificirali smo naše algoritme tehničkog sustava i rekonstrukcije kako bismo proširili vidno polje, zadržavajući pritom visoku prostornu rezoluciju.”

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Astronomija

Dugo vremena, asteroid Apofis bio je na vrhu liste nebeskih tijela za koja se smatralo da predstavljaju prijetnju Zemlji. Prema ranih proračunima astronomskih stručnjaka,...

Wellness i prehrana

Širom svijeta, nebrojeni ljudi prakticiraju post iz raznih razloga – bilo da je to zbog vjere ili u pokušaju skidanja suvišnih kilograma. Međutim, zagonetka...

Wellness i prehrana

Štetnost kave za naše tijelo tema je koja već godinama izaziva brojne kontroverze i rasprave. Istražite s nama manje poznate činjenice o popularnom napitku...