Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Evolucijski korijeni našeg lijepog osmijeha

Za lijep osmijeh potrebni su i zubi i čeljust, ali su evolucijski korijeni tih dijelova naše anatomije tek nedavno otkriveni, zahvaljujući akceleratoru čestica i dugoj mrtvoj ribi. Svi živi čeljustousti kralježnjaci (životinje s kralježnicom, među kojima su i ljudi) imaju zube, ali se dugo mislilo da su prvim čeljustoustim kralježnjacima nedostajali zubi te da su, umjesto njima, plijen hvatali jezivim čeljusnim kostima poput škara.

Međutim, nova istraživanja vođena na Sveučilištu u Bristolu, a objavljena u časopisu Nature, pružaju dokaze da su i najraniji čeljustousti kralježnjaci imali zube, što je pokazatelj da su zubi evoluirali zajedno s evolucijom čeljusti ili ubrzo nakon nje.

Paleontolozi iz Prirodoslovnog muzeja u Bristolu i Sveučilišta Curtin u Australiji, u suradnji s fizičarima iz Švicarske, proučavali su čeljusti primitivne čeljustouste ribe nazvane Compagopiscis.

Međunarodni je tim proučavao fosile ribe Compagopiscis visokoenergetskim X-zrakama u Swiss Light Source na Institutu Paul Scherrer u Švicarskoj, gdje su otkrili strukturu i razvoj zuba i kostiju.

Voditelj istraživanja, dr. Martin Ruecklin sa Sveučilišta u Bristolu, objašnjava: “Bili smo u mogućnosti predočiti svaki djelić tkiva, stanica i liniju rasta unutar koštane čeljusti, što nam je omogućilo proučavanje razvoja čeljusti i zuba. To smo usporedili s embriologijom živih kralježnjaka te tako pokazali da su placodermi imali zube.”

Suautor, profesor Philip Donoghue sa Sveučilišta u Bristolu, kaže: “To su čvrsti dokazi za prisutnost zubi u tih prvih čeljustoustih kralježnjaka i oni rješavaju raspravu o porijeklu zuba.”

Suoautorica, dr. Zerina Johanson iz Prirodoslovnog muzeja, kaže: “Ovi izvrsno sačuvani fosili iz Australije čuvali su mnoge tajne o našem evolucijskom podrijetlu, ali se njihovo istraživanje zadržavalo do otkrića nerazornih tehnologija koje su se koristile u ovom istraživanju. Bez suradnje između paleontologa i fizičara, naša evolucijska povijest ostala bi skrivena u stijenama.”

Profesor Marco Stampanoni s Instituta Paul Scherrer je objasnio: “Izvršili smo neinvazivnu 3D mikroskopiju na uzorku koristeći se sinkrotronskom radijacijom, vrlo moćnim izvorom X zraka. Ta nam tehnika omogućava dobivanje savršenog digitalnog modela i vrlo detaljan uvid u stare fosile bez njihovog uništavanja. Normalno, naša metoda pruža vrlo visoku prostornu rezoluciju na sitnim uzorcima. Za ovaj eksperiment modificirali smo naše algoritme tehničkog sustava i rekonstrukcije kako bismo proširili vidno polje, zadržavajući pritom visoku prostornu rezoluciju.”

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Nesvjestica je kratkotrajni gubitak svijesti koji traje od nekoliko sekundi do najviše pola sata. Ali o okidačima nesvjestice se puno manje zna. Ovo su...

Zdravlje i Medicina

Mnogi ljudi imaju mrlje na zubima ili žute zube i žele blještav bijeli osmjeh. No za to se morate potruditi. Žuti zubi u društvu...

Oboljenja i poremećaji

Pranje zuba tri ili više puta dnevno za 10 posto smanjuje rizik od fibrilacije atrija i za 12 posto rizik od zatajenja srca, pokazali...

Biotehnologija

Izumljen je gel pomoću kojeg se zubna caklina sama regenerira. Približava li se vrijeme da kažemo zbogom plombama? Ovaj nevjerojatni izum mogao bi spasiti...

Oglašavanje