Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Evolucijski korijeni našeg lijepog osmijeha

Foto: Shutterstock

Za lijep osmijeh potrebni su i zubi i čeljust, ali su evolucijski korijeni tih dijelova naše anatomije tek nedavno otkriveni, zahvaljujući akceleratoru čestica i dugoj mrtvoj ribi. Svi živi čeljustousti kralježnjaci (životinje s kralježnicom, među kojima su i ljudi) imaju zube, ali se dugo mislilo da su prvim čeljustoustim kralježnjacima nedostajali zubi te da su, umjesto njima, plijen hvatali jezivim čeljusnim kostima poput škara.

Međutim, istraživanja vođena na Sveučilištu u Bristolu, a objavljena u časopisu Nature, pružaju dokaze da su i najraniji čeljustousti kralježnjaci imali zube, što je pokazatelj da su zubi evoluirali zajedno s evolucijom čeljusti ili ubrzo nakon nje.

Paleontolozi iz Prirodoslovnog muzeja u Bristolu i Sveučilišta Curtin u Australiji, u suradnji s fizičarima iz Švicarske, proučavali su čeljusti primitivne čeljustouste ribe nazvane Compagopiscis.

Međunarodni je tim proučavao fosile ribe Compagopiscis visokoenergetskim X-zrakama u Swiss Light Source na Institutu Paul Scherrer u Švicarskoj, gdje su otkrili strukturu i razvoj zuba i kostiju.

Voditelj istraživanja, dr. Martin Ruecklin sa Sveučilišta u Bristolu, objašnjava: “Bili smo u mogućnosti predočiti svaki djelić tkiva, stanica i liniju rasta unutar koštane čeljusti, što nam je omogućilo proučavanje razvoja čeljusti i zuba. To smo usporedili s embriologijom živih kralježnjaka te tako pokazali da su placodermi imali zube.”

Suautor, profesor Philip Donoghue sa Sveučilišta u Bristolu, kaže: “To su čvrsti dokazi za prisutnost zubi u tih prvih čeljustoustih kralježnjaka i oni rješavaju raspravu o porijeklu zuba.”

Suoautorica, dr. Zerina Johanson iz Prirodoslovnog muzeja, kaže: “Ovi izvrsno sačuvani fosili iz Australije čuvali su mnoge tajne o našem evolucijskom podrijetlu, ali se njihovo istraživanje zadržavalo do otkrića nerazornih tehnologija koje su se koristile u ovom istraživanju. Bez suradnje između paleontologa i fizičara, naša evolucijska povijest ostala bi skrivena u stijenama.”

Profesor Marco Stampanoni s Instituta Paul Scherrer je objasnio: “Izvršili smo neinvazivnu 3D mikroskopiju na uzorku koristeći se sinkrotronskom radijacijom, vrlo moćnim izvorom X zraka. Ta nam tehnika omogućava dobivanje savršenog digitalnog modela i vrlo detaljan uvid u stare fosile bez njihovog uništavanja. Normalno, naša metoda pruža vrlo visoku prostornu rezoluciju na sitnim uzorcima. Za ovaj eksperiment modificirali smo naše algoritme tehničkog sustava i rekonstrukcije kako bismo proširili vidno polje, zadržavajući pritom visoku prostornu rezoluciju.”

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Arheolozi su u Saqqari, nekropoli drevnog Memfisa, otkrili grobnicu staru 4.100 godina koja pripada kraljevskom liječniku. Ovo otkriće pruža fascinantan uvid u medicinsku praksu...

Planete i mjeseci

Svake dvije godine neprofitna organizacija World Monuments Fund objavljuje popis kulturnih lokaliteta koji su najviše ugroženi zbog prijetnji poput ratova ili klimatskih promjena. Na...

+

Znanost je divna stvar – dok se netko ne dosjeti da je malo “začini” lažima. Od genijalnih podvala do suludih “otkrića” koja su prošla...

Mikrobiologija

Znanstvenici su pronašli znakove života duboko ispod Zemljine površine, gdje su otkrili mikroorganizme koji uspijevaju u ekstremnim uvjetima, daleko od Sunčeve svjetlosti. Ovo otkriće...