Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Veliki znanstvenici

Galileo Galilei

Galileo (1564-1642) je bio prvi astronom koji je u potpunosti iskoristio teleskop, promatrajući Mjesečeve kratere i Jupiterove satelite. Njegovo otvoreno zagovaranje kopernikanske kozmologije dovelo je do sukoba s katoličkom protureformacijom, i svoje je zadnje godine proveo u kućnom pritvoru.

Galileo Galilei  rođen je 1564. u Pisi. Galileo je počeo studirati medicinu na sveučilištu u Pisi, ali je ubrzo odustao jer mu se više sviđalo studirati matematiku kod Ostilija Riccija. 1592. dobio je katedru matematike u Padovi, i počeo raditi na zrakoplovu i klatnu. Do 1598. Galileo je vjerovao u kopernikansku teoriju, kao što je pisao Kepleru. Oko 1604. počeo je proučavati astronomiju kako bi se pripremio za predavanje o novoj zvijezdi koja se “pojavila” te godine. Dok je 1609. bio u Veneciji Galileo je čuo za teleskop, i po povratku je za sebe konstruirao jedan. 1610. Galileo objavljuje svoja teleskopska otkrića u Zvjezdanom Glasniku, i posvećuje četiri Jupiterova satelita koja je otkrio Cosimu II, toskanskom vojvodi, nazvavši ih “Mediceanske Zvijezde”.

U Zvjezdanom Glasniku, uz Jupiterove satelite, Galileo je otkrio i da je Mliječna Staza skup zvijezda i da Mjesec, poput Zemlje, ima naboranu površinu. Zvjezdani Glasnik doživio je senzacionalan uspjeh, i Galileo je postao poznat diljem Europe. 1611. Galileo je otputovao u Rim, gdje je Collegio Romano pod vodstvom Roberta Bellarminoa potvrdio njegova opažanja. Domaćin banketa održanog u Galileovu čast bio je Frederico Cesi, i bio je izabran u Cesijevu “Academia dei Lincei” (Akademija Peropisaca). U Rimu je Galileo upoznao i kardinala Maffea Barberinija, koji ga je kasnije podržao u raspravi o kontroverzi lebdećih tijela na večeri u Firenci.

Jednog su jutra 1613., za doručkom, Cosimo de` Medici i njegova majka, Velika Vojvotkinja Christina počeli raspravljati o istini o Jupiterovim satelitima. Benedetto Castelli, Galileov učenik koji je bio prisutan, zamolio je Galilea da komentira središnju misao tog razgovora, konflikt između Biblije i heliocentrične doktrine. Odgovorio je pozatim “pismom Velikoj Vojvotkinji Christini”, koje je u to doba kružilo u rukopisu. U njemu je Galileo izjavio da nas Biblija uči kako krenuti u nebo, a ne kako se nebo kreće. Galileovo vjerovanje u kopernikansku hipotezu alarmiralo je neke dominikance kao što su bili Tommaso Caccini i Niccolo Lorini, pa je inkvizicija proučila Galileovo pismo Christini. Tada počinju Galileovi problemi s Katoličkom Crkvom.

Galileov sukob s Crkvom i danas je poznat, iako često izromantiziran, ili pogrešno tumačen. Na primjer, njegova slavna izreka uoči presude: “Ipak se kreće!” (Eppur si muove), nije autentična. Stoga je važno znati pravu prirodu ovih događaja.

U dva je navrata (1616. i 1632.) Galileo pozvan u Rim zbog istine o Kopernikovoj teoriji. Rezultat ispitivanja Galileova pisma, u veljači, 1616. bio je da se inkvizicija složila da: 1) je nepomičnost Sunca u centru svemira apsurdna kao filozofija, i službeno krivovjerna i da je 2) pomicanje Zemlje apsurdno u filozofiji, i , u najmanju ruku, pogrešno u teološkom smislu. Zatim je Robert Bellarmino, po naredbi Pape (u veljači 1616.) pozvao Galilea u Rim da ga se upozori na javno zastupanje Kopernikanske teorije. Ipak su počele kružiti glasine da se Galileu sudilo i da je optužen. U svoju obranu Galileo se osigurao Bellarminovim pismom u kojem navodi da ovo nije bio slučaj, nego da je obaviješten o Papinoj odluci da cenzurira Kopernikovu De Revolutionibus iako se u djelu ne govori doslovno o heliostatičnom sustavu.

Stoga se Galileo suzdržavao od pisanja o kozmološkim temama, koncentrirajući se, umjesto toga, na primjenu svog otkrića Jupiterovih satelita za izračunavanje geografske dužine na moru. 1623. napisao je Analitičara, kojeg je objavila Akademija Peropisaca, i posvetio ga Barberiniju. U djelu je Galileo napisao: U ovoj se velikoj knjizi piše filozofija – svemir – koji je stalno otvoren za naše poglede. Ali ne može razumjeti knjigu onaj koji ne nauči tumačiti jezik i znakovlje kojim je pisana. Pisana je jezikom matematike, i njeni su znakovi trokutovi, krugovi i drugi geometrijski likovi, bez kojih je čovjeku nemoguće razumjeti i jednu riječ u njoj; bez njih čovjek luta u mračnom labirintu.

Njegov simpatizer i pokrovitelj Barberini bio je upravo izabran za Papu, kao Urban VIII. 1624. Galileo je imao audijenciju kod Pape koji je blagonaklono primio Analitičara. U sastancima s Papom, Galileo je dobio utisak da ga ovaj potiče na raspravu o kopernikanskoj teoriji sve dok je ona postavljena samo kao hipoteza, i počeo je pisati Razgovor o Dva Glavna Svjetska Sustava, djelo objavljeno 1632. i posvećeno Velikom Vojvodi. Djelo je izazvalo bijes, jer se činilo da je Galileo zanemario naputke o nezagovaranju fizikalne istinitosti Kopernikove tvrdnje. Knjiga je povučena iz prodaje šest mjeseci nakon njena objavljivanja.

U rujnu 1632., Galileo je pozvan u Rim, gdje je stigao u siječnju 1633. Prvo ga je inkvizicija htjela natjerati da prizna da mu je zabranjeno zagovarati kopernikansku teoriju kao istinitu, ali Galileo je priložio Bellarminovo pismo kao protudokaz. Do tada su i Bellarmino i Cesi bili mrtvi, i Galileo je imao malo moćnih zaštitnika koji bi stali u njegovu obranu. Nagodili su se da prizna krivnju za blaže optužbe, no ipak Urban VIII je u lipnju odlučio da Galileo treba biti doživotno zatvoren. Galileo je zatim ispitivan pod prijetnjom mučenja, i prisiljen da se odrekne „”snažne sumnje u krivovjerstvo”. Osuđen je na doživotni zatvor. Ostatak života Galileo je proveo u svom domu u Arcetriju, u kućnom pritvoru pod nadbiskupom iz Sienne. Molbe za oprost i za liječničku pomoć bile su odbijene.

Izvor: hps.cam.ac.uk/starry/galileo.html

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...

Na rubu znanosti

Fizičar Melvin Vopson nedavno je objavio rezultate svoje studije koja sugerira postojanje novog zakona fizike, zvanog “drugi zakon infodinamike”. Prema Vopsonu, ovaj zakon može...