Venus Express je po prvi puta otkrio proces gubljenja atmosfere na Venerinoj dnevnoj strani. Prije tri godine ta je svemirska letjelica otkrila da većina izgubljene atmosfere bježi s noćne strane. Zajedno, ova otkrića dovode planetarne znanstvenike bliže razumijevanju što se točno dogodilo s vodom na Veneri, za koju se misli da je postojala u obilju, kao i na Zemlji.
Magnetometar (MAG) letjelice je otkrio nepogrešiv trag vodikovog plina koji nestaje s dnevne strane. “Ovo je proces za koji se vjerovalo da se događa na Veneri, ali je sada po prvi put izmjeren”, rekla je voditeljica istraživanja, Magda Delva, s Austrian Academy of Sciences, Graz. Zahvaljujući pažljivo odabranoj orbiti, Venus Express je strateški pozicionirana za istraživanje ovog procesa; letjelica putuje u vrlo eliptičnoj putanji pretražujući polove planeta.
Voda je ključna molekula na Zemlji jer čini život mogućim. Zemlja i Venera su otprilike iste veličine te su formirane u isto vrijeme. Astronomi vjeruju da su oba planeta na početku imala sličnu količinu te dragocjene tekućine. Danas su proporcije na svakom planetu ekstremno različite. Zemljina atmosfera i oceani sadrže 100.000 puta više vode od količine vode na Veneri. Unatoč niskoj koncentraciji vode na Veneri, Delva i kolege su otkrili da se otprilike 2×1024 jezgri vodika, sastavnog atoma molekule vode, gubi svake sekunde na Venerinoj dnevnoj strani.
Prošle je godine analizator svemirske plazme i energetskih atoma (Analyser of Space Plasma and Energetic Atoms – ASPERA) na Venus Expressu pokazao da dolazi do velikog gubitka vodika i kisika na noćnoj strani. Ugrubo, gubi se dvostruko više vodikovih atoma no kisikovih. Obzirom da se voda sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika, uočeni gubitak ukazuje na to da se voda rastavlja na atome u Venerinoj atmosferi.
Sunce ne emitira samo svjetlost i toplinu u svemir, ono konstantno izbacuje solarni vjetar – struju nabijenih čestica. Ovaj solarni vjetar nosi električna i magnetska polja kroz Sunčev sistem i puše “preko” planeta. Za razliku od Zemlje, Venera ne generira magnetsko polje. Ovo je vrlo važno jer Zemljino magnetsko polje štiti atmosferu od solarnog vjetra. Na Veneri pak solarni vjetar udara u gornji sloj atmosfere i odnosi čestice u svemir. Planetarni znanstvenici misle da je planet izgubio dio svoje vode na ovaj način tijekom 4500 milijuna godina od svog rođenja.
“Vidimo kako voda nestaje s noćne strane, ali ostaje pitanje kolika je količina do sad na ovaj način izgubljena”, izjavio je Stas Barabash, sa švedskog Institute of Space Physics, Kiruna, i glavni istraživač na ASPERA-i, koji je proučavao podatke s noćne strane.
Otkriće je odvelo znanstvenike jedan korak prema razumijevanju detalja, ali ne nudi posljednje komadiće slagalice. Kako bi bili sigurni da vodik dolazi iz vode, Delva i kolege moraju također otkriti gubitak kisikovih atoma na dnevnoj strani i potvrditi da ih nestaje otprilike upola manje nego vodikovih atoma.
Za sada ovo nije bilo moguće. “Stalno gledam u podatke od magnetometra, ali ne vidim tragove kisika koji nestaje s dnevne strane”, izjavila je Delva. To također ističe novu misteriju. “Ovi rezultati pokazuju da bi moglo biti najmanje dvostruko više vodika u gornjim dijelovima Venerine atmosfere no što smo mislili”, Delva tvrdi. Otkriveni vodikovi ioni mogu postojati u regijama atmosfere visoko iznad površine planeta, ali porijeklo tog vodika je nepoznato.
Stoga, poput prave dame, Venera još uvijek skriva neke od svojih misterija.
Izvor: sciencedaily.com
