Connect with us

Znanost

Wellness i prehrana

Gdje nestaje tjelesna masnoća kad smanjimo težinu?

Usprkos opsesiji društva o skidanju kilograma, novo istraživanje pokazuje da, iznenađujuće, većina stručnjaka za zdravlje zapravo ne zna što se dogodi s masnoćom kad je „izgubimo”.

Ovo istraživanje proveo je tim s UNSW Science u Sydneyju i točno je izračunao što se događa s masnoćom kad smanjimo kilograme, te otkrio da su vodeće teorije o toj temi pogrešne – ne pretvaramo tu izgubljenu masu u toplinu ili enrgiju, već ju „izdišemo”.

Rezultati objavljeni u časopisu British Medical Journal otkrivaju da se 10 kg masti pretvori u 8,4 kilograma ugljičnog dioksida kojeg izdišemo i 1,6 kilogram vode koju lučimo kroz mokraću, suze, znoj i druge tjelesne tekućine.

Točan odgovor je da većinu mase „izdišemo” kao ugljični dioksid. „Znači, kilogrami odlaze u zrak”, kaže voditelj istraživanja, fizičar Ruben Meerman. Meerman se zainteresirao za biokemiju gubitka kilograma kad je on sam smršavio 15 kg – i zapitao svoje liječnike gdje su otišli svi ti kilogrami, a nitko mu nije znao reći.

Nakon anketiranja 150 liječnika, nutricionista i osobnih trenera, otkrio je da više od polovice smatra da se masnoća pretvara u toplinu ili enrgiju. No, budući da je fizičar, Meerman je znao da bi takav proces kršio zakon o očuvanju mase.

Kako bi jednom zauvijek odgovorio na  to pitanje, Meerman je ponudio suradnju Andrewu Brownu, voditelju UNSW Smjera za biotehnologiju i biomolekularne znanosti, te su počeli izračunavati biomolekularne reakcije koje uzrokuju gubitak težine.

Dobivamo na težini kad se uneseni ugljikohidrati i proteini pretvore u trigleciride (spojeve sastavljene od ugljika, vodika i kisika) i takvi se pohrane u lipidne kapljice unutar stanica masnoće. Kako bi izgubili na težini, potrebno je prekinuti te trigleciride i doći do njihovog ugljika.

Rezultati su pokazali da se treba udahnuti 29 kilograma kisika (te negdje usput, sagorjeti 94 000 kalorija) kako bi se izgubilo 10 kilograma težine. Ta reakcija proizvede 28 kilograma ugljičnog dioksida i 11 kilograma vode. „Naša istraživanja pokazuju da su pluća glavni organ za mršavljenje”, objašnjava tim.

Međutim, nisu mogli u potpunosti shvatiti što se događa sa stanicama masnoće u toj reakciji. Nakon mjeseci istraživanja, Brown je otkrio formulu u radu objavljenom 1949. godine koja je riješila taj problem – pokazala je da su atomi kisika podijeljeni između ugljika i vodika u masti u omjeru 2:1 (formirajući ugljični dioksid i vodu). Sve to omogućilo im je izvesti zaključak prema kojem 84% molekule masti izlazi kao ugljični dioksid, a 16% kao voda.

Photo credits: Meerman & Brown, BMJ (2014)

Photo credits: Meerman & Brown, BMJ (2014)

No, nažalost ne znači da ćemo jednostavno dubokim disanjem izgubiti na težini – svejedno moramo vježbati kako bi otključali ugljik i slomili molekulu masti. „Možete disati samo određeni broj puta dnevno; na dan odmora udišete otprilike 12 puta u minuti, što znači da taj dan udišete 17 280 puta i dnevno gubite 10 miligrama ugljika dišući”, objašnjava Meerman. „Prema tome, postoji granica koliko težine možete izgubiti dnevno, bez vježbanja.”

No, hoće li sva ta masnoća koju izdišemo pridonijeti klimatskim promjenama? Odgovor je ne. „Ovo pitanje otkriva zabrinjavajuća pogrešna mišljenja o globalnom zatopljenju koje je uzrokovano otključavanjem drevnih atoma ugljika zarobljenih u fosiliziranim organizmima. Atomi ugljika koje ljudi izdišu vraćaju se do atmosfere i nakon samo nekoliko mjeseci ili godina možete ih pronaći zarobljene u hrani koju proizvode biljke”, kaže Meerman.

Zabavna strana svega toga jest da iako većina zdravstvenih stručnjaka ne zna što se događa kad gubimo na težini, vi to možete saznati odmah. Zapravo, ovaj nevjerojatan video objašnjava ne samo kako gubimo masnoću kroz disanje, već da bismo da smo u zatvorenom sustavu, zapravo postali biljke.

Izvor: UNSW Science, ABC Science

Znatiželja pokreće svijet. :)

27 komentara

27 Comments

  1. Senad Hasanbegovic

    17 siječnja, 2015 kod 4:32 pm

    Svasta. Pa , to je makar jasno. Energija i masa su jedna te ista stvar. Ulaganjem energije trosi se masa. Kad unosis manje kalorija , a trosis ih vise nego sto ih unosis, tjelesna masa se smanjuje. To je vec poznato i naprednim osnovcima.

    • Matej Bunta

      17 siječnja, 2015 kod 4:38 pm

      Daj pročitaj članak prije komentiranja….

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:40 pm

      Nisam ga prociao, niti imam namjeru. To je naucni postulat , pa ne zelim igrati ulogu veceg od velikih.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:44 pm

      O.k. kad vec insistirate, uradicu to.

    • Matej Bunta

      17 siječnja, 2015 kod 4:46 pm

      Ovo što st napisali je prilično jasno..,ali članak govori nešto drugo..prilično zanimljivo..

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:48 pm

      Matej, procitao sam. Moram se , jednim dijelom povuci. Zapravo ovdje je stvar razvijena, a ja sam, vidjeci naslov , ostao na osnovi.Nauci.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:50 pm

      Pretpostavljam da se ovdje polazi od , mislim Paskalove, da je materija neunistiva,
      Slazem se da se i izdisajem, cak i posljednjim, trosi energija. Tjelesne funkcije su najveci potrosaci energije (to znamo). Razmisljanje , posebno.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:53 pm

      No dobro, svidjela mi se tvoja uüpornost da date za pravo onome sto ste objavio, pa Vam predlazem da postanemo FB prijatelji.
      Inace, Astrofizika mi je kao neki hobi. Nekoliko godina pokusavam grebati pod toj materiji i to sve me neobicno raduje i osmisljava.
      Pa eto, ako ste musterija nadjimo se u Face-u.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:54 pm

      Svidja mi se Vasa upornost da me uvedete u stvar. Dakle niste to sve, u Face, dali tek onako.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:56 pm

      U redu. Ja sam polazio od osnove stvari , pa nisam ulazio u objasnjenja u tekstu. Naravno, da imate pravo. Cini mi se da polazite od, mislim, Pascala, da je materija neunistiva.
      Takodjer, naravno da su funkcije organizma najveci potrosaci unesene energije. Da ne spominjem razmisljanje.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:57 pm

      A, izdasi? naravno da iznose energiju. Cak i zadnji to radi.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 4:58 pm

      Nego, kako rekoh svidjela mi se vasa upornost da se upoznam sa meritumom teksta i shodno tome nudim Vam prijateljstvo u Face-u, pa ako zelite , izvolite.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 5:00 pm

      Inace , nekoliko zadnjih godina mi je Astrofizika hobi. Kao pocetnih pokusavam u nju zagrebati koliko mi vlastite spoznaje dozvoljavaju.
      Vazno mi je, u svemu tome, da uzivam i da se u tome potpuno osmisljavam.

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 5:12 pm

      Matej, poslao sam vam osobnu poruku!

    • Senad Hasanbegovic

      17 siječnja, 2015 kod 5:12 pm

      Matej, poslao sam vam osobnu poruku,

    • marinko

      18 siječnja, 2015 kod 11:31 am

      Masa se moze pretvoriti u energiju (i obratno) jedino pri brzini svjetlosti.

    • Gledam Inevjerujem

      20 siječnja, 2015 kod 8:55 am

      Jes ti neki bolesnik? Sociopat ili šta? Čitaš li to što si napisao?

  2. Samo Grga

    17 siječnja, 2015 kod 8:05 pm

    to je ko kad pitaju policajca gde ode svetlo kad se upali mrak a on otvori frizider i pokaze svetlo!

  3. Marko Kondić

    17 siječnja, 2015 kod 9:50 pm

    Ovaj “naučni rad” je smješan, pogledamo li primjer medvjeda koji u toku hibenracije troše masne naslage ili soma koji je u stanju da probavlja svoje mišiće da bi preživio zimu zaključujemo da u Sidneju svako može da dobije diplomu. Prije nego što je krenuo u komplikovane računice mogao je prostom logikom u roku od par minuta da dođe do ovog zaključka.

  4. Marko Kondić

    17 siječnja, 2015 kod 10:03 pm

    Ovaj “naučni rad” je smješan, pogledamo li primjer medvjeda koji u toku hibenracije troše masne naslage ili soma koji je u stanju da probavlja svoje mišiće da bi preživio zimu zaključujemo da u Sidneju svako može da dobije diplomu. Znači iz masnih naslaga dobijaju energiju potrebnu da održavaju toplotu svoga tijela i procese koje se dešavaju unutar tijela. Prije nego što je krenuo u komplikovane računice mogao je prostom logikom u roku od par minuta da dođe do ovog zaključka.

  5. David Bertok

    18 siječnja, 2015 kod 7:49 am

    sledeće što ćemo saznati je gde ode metar drva kad se zapali.

    • david

      25 siječnja, 2015 kod 2:57 pm

      hehehehe imenjače isto mislimo ja sam skoro isto napisao a da nisam vidio tvoj komentar

  6. David Bertok

    18 siječnja, 2015 kod 7:49 am

    sledeće što ćemo saznati je gde ode metar drva kad se zapali.

  7. Vera Mareš-Bratko

    18 siječnja, 2015 kod 8:44 am

    Prava istina ,kreći se i troši svoje zalihe.

  8. Pero Djetlić

    18 siječnja, 2015 kod 8:56 am

  9. Kami

    18 siječnja, 2015 kod 12:58 pm

    Ajme koje li gluposti. Zasto onda zivotinje gomilaju masne naslage za zimski san i zimu opcenito? Da bi disale????? Kaj se sve ne prodaje pod “znanost”…. -.-

  10. david

    25 siječnja, 2015 kod 2:55 pm

    debilno uopče pitanje kamo nestaje masnoća jer to ko da neko pita kamo nestane klada drva kad izgori … kod procesa mršavljenja masnoće se pretvaraju u šećer i troše se fizičkim naporima kao i klada usljed oslobađanja toplinske energije

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Wellness i prehrana

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh