Kako to da neki ljudi žive i do 110 godina? Je li stvar u genima, načinu života, sreći ili kombinaciji svega navedenog?
Znanstvenici su usporedili genome sedamnaestero najstarijih ljudi na svijetu kako bi otkrili tajnu njihovog dugog života. Tajne nema! No, ako i postoji, jako je dobro skrivena.
Genetičari iz SAD-a završili su prvu sveobuhvatnu analizu najstarijih ljudi na svijetu, u nadi da će napokon otkriti tajnu dugovječnosti. Izvor njihovih supermoći ostaje nepoznat.
Prošla istraživanja otkrila su da je dugovječnost prisutna u obitelji. Istraživanje Američkog nacionalnog instituta o starenju, dovršeno 2002. godine, obuhvatilo je 444 srodnika stogodišnjaka, te pokazalo da imaju veće šanse doživjeti sto godina od onih koji nemaju stogodišnjake u obitelji. Štoviše, šanse su im sedamnaest puta veće, a osobito sestrama koje imaju osam puta veće šanse da dožive ove poodmakle godine.
Istraživanja na osobama koje su doživjele 110 i više godina pokazalo je da nemaju drugačije navike što se tiče pušenja, prehrane ili tjelovježbe od ostale populacije. Navedena istraživanja ukazuju na to da se dugovječnost skriva negdje u genima. Sve što treba učiniti je pronaći taj posebni gen.
Prema tome, skupina znanstvenika sa Stanfordskog sveučilišta odlučila je pronaći gen koji je prisutan kod sedamnaest najstarijih živućih ljudi na svijetu, a nije kod ostatka populacije. Kada bi mogli pronaći gen koji čini razliku, mogli bi pronaći i uzrok koji usporava starenje ovih ljudi, te pomoći drugim znanstvenicima da proizvedu lijekove koji bi taj isti učinak imali i na druge ljude.
Osobe koje su sudjelovale u istraživanju imaju između 110 i 116 godina i sve, osim jedne, ženskog su spola. Ne samo da su ovi predstavnici najstarijih ljudi bili u iznenađujuće dobrom zdravstvenom stanju, već su se i nastavili baviti onim aktivnostima kojih ćemo se mi prosječni vjerojatno morati odreći kad napunimo 80, ako ih uopće napunimo. Nitko od ispitanika ne boluje od srčanih bolesti, nije imao udar ili dijabetes, što je uobičajeno za starije ljude, te samo jedna osoba boluje od raka. Jedan je ispitanik navodno do svoje 103. godine radio kao obiteljski liječnik, a drugi je vozio automobil do 107. godine.
Rezultati istraživanja ne pokazuju nikakvu rijetku genetičku mutaciju koja bi pomogla ovim ljudima da požive toliko godina.
Ipak, istraživači se nadaju da će njihovi rezultati biti iskorišteni za daljnja istraživanja tajne stogodišnjaka. Možda je odgovor u kombinaciji gena, a ne jednom genu.
