Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Glavate želve plivaju u neizvjesnu budućnost

Nakon što im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, sićušne kornjače preko oblutaka na grčkoj plaži jure do mora, na početku opasnog puta koji će preživjeti tek svaka tisućita.

Kira Schirrmacher (22) pažljivo pomaže tek rođenoj glavatoj želvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta “primalje”.

“Da, radim ovo cijeli dan”, kaže studentica sociologije iz Njemačke.

Ona je jedna od volontera koji brinu o želvama na plažama Kiparisijskog zaljeva, njihova najvećeg gnjezdilišta u Europi.

Turizam, klimatske promjene i zla sreća doveli su do toga da Međunarodna zajednica za očuvanje prirode (IUCN) glavate želve uvrsti na popis ugroženih vrsta.

Njihov ukupan broj nije poznat, ali populacije u Tihom i Indijskom oceanu kritično su ugrožene. Na Sredozemlju je situacija bolja jer su mjere očuvanja vrste dale rezultate.

Kiparisijski zaljev, na zapadu Peloponeza, na svojih 44 kilometra obale ove je godine imao 3700 gnjezdilišta, što je dvjesto više nego lani, kaže oceanograf Dimitris Fitilis.

“Čini se da je više naših ženki preživjelo i vratilo se gnijezditi”, objašnjava.

Svako gnijezdo sadrži oko 120 jaja, ali iz otprilike petine kornjače se uopće ne izlegu.

U opasnosti od rođenja

Glavate žele mogu živjeti 80 godina, narasti preko pola metra i težiti do 80 kilograma.

Ali kada se izlegu imaju samo pet centimetara i u smrtnoj su opasnosti od rođenja. Već na putu do mora moraju izbjeći pse, šakale, lisice, galebove i druge predatore.

Ako dospiju do mora, ondje im prijete rakovi, ribe, čak i odrasle kornjače. Usto, prva 24 sata moraju plivati bez prestanka kao bi im se razradila pluća.

Odraslim glavatim želvama najveća je prijetnja čovjek. One mogu progutati udice i plastično smeće, ali više od pola njihovih ozljeda posljedica su udaraca u glavu, sjekirama ili veslima.

Počinitelji su najčešće ribari koji se žale da krpanje mreža, što im ih velike kornjače oštete jako skupo.

Globalno zagrijavanje

Klimatske promjene stvorile su potencijalnu neravnotežu u spolovima jer se mužjaci ne mogu izleći ako je temperatura u gnijezdu iznad 29,3 stupnja Celzija.

“To već ostavlja posljedice u nekim zemljama, Australiji na primjer. Ondje se zbog globalnog zagrijavanja rađa više ženki”, kaže Fitilis.

Drugo ključno gnjezdilište glavatih želvi, u Zaljevu Laganas na Zakintosu, godišnje privuče stotine tisuća turista.

Kao i u mnogim drugim popularnim turističkim odredištima, i ondje se aktivisti za zaštitu okoliša desetljećima ‘hrvaju’ s hotelijerima i vlasnicima restorana i njihovim kuharima oko mjera za zaštitu kornjača.

Nacionalno blago

“Nemamo baš podršku mještana”, kaže Schirrmacher u Kiparisiji.

Jedan mjesni hotelijer kaže da bi regija trebala razviti turizam temeljen na kornjačama.

“Trebao bi postojati brod sa staklenim dnom za promatranje kornjača, ali ovdašnje vlasti nisu u stanju napraviti ni poštenu cestu do plaže”, kaže ljutito.

Ekologe dodatno brinu namjere nove grčke konzervativne vlade o ublažavanju restrikcija vezanih uz zaštitu okoliša kako bi privukla nove turističke investicije.

Fitilis naglašava da je nazočnost kornjača najvažniji pokazatelj kvalitete morske vode.

“Sretni smo što imamo ta gnijezdilišta. To je nacionalno blago. Treba ga zaštititi, a ne iskorištavati”.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh