Glazba je svjetski fenomen i dio svake kulture, ali porijeklo glazbe ostaje dugogodišnja zagonetka. Zašto ljudi ulažu toliko energije, vremena i novca u glazbu? Postoje različite teorije, od kojih neke naglašavaju biološke i društvene aspekte glazbe.
Charles Darwin je, u okviru svoje teorije evolucije, rekao da se glazba razvila kroz seksualnu selekciju. Motoričke i kognitivne sposobnosti potrebne za stvaranje glazbe služe kao pokazatelj dobrih gena i time povećavaju reproduktivni uspjeh.
To je slično pjevanju ptica u sezoni parenja. “Trenutno postoji nekoliko empirijskih nalaza koji podupiru Darwinovu teoriju o porijeklu glazbe. Željeli smo upotrijebiti novu eksperimentalnu paradigmu kako bismo istražili ulogu glazbe pri odabiru partnera”, izjavila je Manuela Marin, voditeljica studije i bivša suradnica Instituta za temeljna psihološka istraživanja i metode istraživanja na bečkom sveučilištu.
U trenutnoj studiji, Marin i njezini kolege istražili su utjecaj izloženosti glazbi na subjektivnu procjenu lica suprotnog spola.
“Atraktivnost lica je jedna od najvažnijih fizičkih karakteristika koje mogu utjecati na izbor partnera. Željeli smo saznati kako glazba može promijeniti percepciju ove osobine”, kaže Helmut Leder sa Psihološkog fakulteta sveučilišta u Beču.
Budući da je glazba, osobito prije dolaska moderne tehnologije, uvijek bila slušana uživo i u društvenom kontekstu, može se pretpostaviti da glazba može pozitivno utjecati na vizualnu percepciju lica. “Postoji nekoliko dokaza pojavljivanja takozvanog efekta prijenosa uzbuđenja ako postoje dva uzastopna podražaja. Procesuiranje prvog stimulansa dovodi do unutarnjeg uzbuđenja, tj. do povećane fiziološke aktivnosti koja je tada usmjerena na drugi stimulans. Ovaj uglavnom nesvjesni mehanizam može utjecati na naše postupke, u ovom slučaju, izbor partnera “, objašnjava Manuela Marin.
U svom eksperimentu, znanstvenici su heteroseksualne sudionike izložili instrumentalnoj glazbi različitog emocionalnog sadržaja, nakon čega su im prikazali fotografiju suprotnog spola s neutralnim izrazom lica. Sudionici su procjenjivali privlačnost lica prema određenoj ljestvici. Dodatno, od sudionika je zatraženo da ocijene bi li izašli s osobom sa slike. Usporedno ispitanicima su prikazana lica bez prisutnosti glazbe.
U istraživanju su sudjelovale tri grupe ispitanika: žene u plodnoj fazi ciklusa, žene u neplodnoj fazi i muškarci. Odabrane su skupine slične po glazbenim ukusima, glazbenoj izobrazbi, kao i u raspoloženju prije eksperimenta i svojim statusima u vezama. Rezultati su pokazali da su ženske sudionice ocijenile muška lica privlačnijima i bile spremnije na upoznavanje muškaraca na slici, kada su prethodno bile izložene glazbi. Ciklus plodnosti nije imao velik utjecaj na procjenu. Sveukupno, vrlo stimulirajuća i složena glazba dovela je do najvećeg učinka u usporedbi s uvjetima bez prisutnosti glazbe. Ovaj učinak nije bio prisutan kod muških sudionika.
Ovi obećavajući rezultati otvaraju nove mogućnosti za istraživanje uloge glazbe u fizičkoj privlačnosti. “Naš je cilj ponoviti te rezultate na većem uzorku i izmijeniti određene aspekte eksperimenta. Na primjer, željeli bismo pojasniti mogu li glazbene sposobnosti djelomično nadoknaditi fizičke nedostatke”, izjavio Bruno Gingras s Instituta za psihologiju sveučilišta u Innsbrucku.
Ovi rezultati mogu imati široke implikacije: “Postoji sve veći broj empirijskih nalaza koji pokazuju da glazba ima moć utjecati na ljudsko ponašanje u odabiru partnera. Ali kako se Darwinova teorija može povezati s drugim biološkim i društvenim teorijama o postanku glazbe? Glazba može promicati društvenu koheziju, a također ima ulogu i u odnosu majke i djeteta. Trebat će prijeći dugi put dok ne shvatimo ove veze.”, zaključila je Manuela Marin.
