U sljedećem stoljeću smanjit će se troškovi prijevoza. Stopa smrtnosti zbog niskih temperatura također će se smanjiti, dok će blaže temperature pogodovati razvoju kultura poput soje, suncokreta, marelica i grožđa.
Dok se o posljedicama globalnog zatopljenja šalju alarmantna upozorenja, u studiji pod okriljem britanske vlade navedeno je top 100 čimbenika koji će pogoditi kopno, među kojima se smanjenje zdravstvenih troškova i povećanje proizvodnje svježih namirnica ističu kao pozitivni aspekti.
U sljedećem stoljeću tako bi se smanjili troškovi prijevoza budući da će se podizanjem razine vode razviti novi putovi. Više temperature u Britaniji će, primjerice, značiti i obilje iveraka dok će bakalar vjerojatno emigrirati u hladnije krajeve. Stopa smrtnosti zbog niskih temperatura također će se smanjiti. Broj toplijih dana u godini će porasti što znači manje troškove grijanja, no ipak, veću potrošnju energije korištenjem rashladnih uređaja.
Ipak, kao najveći problem nameću se poplave koji bi mogle uzrokovati velike troškove. Osim što će podizanjem razine mora neka obalna područja biti poplavljena, mnogo štete na privatnom i javnom vlasništvu uzrokovat će poplave izazvane čestim i dugotrajnim ljetnim pljuskovima i dugim kišnim zimskim razdobljima. Rast će isplate godišnjeg osiguranja što će za mnoge značiti teško dobivanje novca.
Kao negativni aspekt toplijih zima navode se suše i razvoj bolesti dok će blaže temperature u inače hladnim mjesecima pogodovati razvoju kultura poput soje, suncokreta, breskvi, marelica i grožđa. Prognozira se da bi se prinos od šećerne repe mogao popeti do 70 posto, a prinos od pšenice čak 140 posto do sredine stoljeća zbog dužih sezona ako su dostupni voda i hranjive tvari.
Istraživanje koje je trajalo tri godine britanska vlada uzet će u obzir u stvaranju nacionalnog plana prilagodbe koji će objaviti 2013. godine.
