Jedno novo istraživanje je pokazalo kako su golubovi doista sposobni procijeniti prostor i vrijeme. Znanstvenici su došli do saznanja kako te ptice mogu procijeniti koliki prostor zauzima neki objekt, kao i to koliko dugo je vidljiv. Do takvih informacija, inače, ljudski mozak dolazi zahvaljujući korteksu.
Golubovi, međutim, baš kao i ostale ptice – nemaju razvijen korteks. Znanstvenici su ustanovili kako golubovi rabe različite predjele mozga da bi mogli percipirati prostor i vrijeme te obraditi informaciju na sličan način na koji bi to i čovjek napravio.
Ustanovljeno je i kako te ptice jako dobro obavljaju sve zadatke koje su povezani s funkcijom korteksa, navodi se u dotičnoj studiji. Golubovi su zaista pokazali kako su sposobni za izvođenje onih kognitivnih radnji koje su svojstvene za složeniji mozak sisavaca. Prethodna je jedna studija pokazala kako su golubovi sposobni prepoznavati ljudska lica, rješavati statističke probleme, ali također i razlikovati riječi koje postoje na engleskom od onih riječi koje baš ništa ne znače.
Golubovi su bili obučeni da odabiru vizualne simbole na zaslonu računala u obliku linija različitih dužina (iznosile su 6 i 24 cm) i linija sličnih dužina s različitim vremenom prikazivanja (od 2 i 8 sekundi). Za one linije koje bi pravilno ocijenili kao “kratke” i “duge”, s dužim ili kraćim vremenom trajanja, golubovi bi dobivali hranu kao nagradu.
Testovi kod ljudi i drugih sisavaca činili su se kao da sugeriraju da se sposobnost obrade prostora i vremena događaju unutar moždanog korteksa, a moždani korteks je mjesto gdje se pojavljuju određeni “viši” procesi, poput govora. Pa ipak golubovi nemaju moždani korteks, što otkriva da i oni mogu razumjeti neke apstraktne koncepte i do ovakvih informacija prikazanih u studiji dolaze na sličan način kao što bi se to događalo da imaju korteks.
“Njihov živčani sustav ima daleko veće sposobnosti od, kako smo navikli, običnog ptičjeg mozga”, istaknuo je autor studije, profesor psihologije Edward Wasserman. Rezultati ove studije su objavljeni u stručnom časopisu Current Biology.
I prije smo znali da su mozgovi golubova sposobni za mnogo toga. “Zaista, čini se kako je kognitivna sposobnost ptica mnogo bliža ljudskoj”, zaključio je profesor Wasserman.