Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Gomilanje elektroničkog otpada doseglo vrhunac

Alarmantno izvješće o e-otpadu.

Svjetski elektronički otpad je prošle godine dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona. Drugim riječima, 8 posto više u odnosu na posljednje procjene, a među svim sirovinama ugrađenima u razne odbačene mobitele, televizore i druge slične proizvode ima i plemenitih metala kao što su zlato, bakar i platina, piše u UN-ovoj studiji.

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela pa do hladnjaka potpomaže povećanju količine e-otpada, pojma koji obuhvaća sve uređaje koji rade na bateriju ili struju.

Za razliku od 2014. godine, kad su procijenjene količine tog otpada iznosile 41 milijun tona, u 2016. godini je elektronički otpad porastao za 8 posto. Sve to stoji u studiji koju su izradili Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association).

Vrijednost svih tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. godini se procjenjuje na 55 milijarda eura, a sve to uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij. Ipak, dokumentirano je sakupljanje i recikliranje svega 8,9 milijuna tona u 2016., a većina ostalog e-otpada je završila na smetlištima, unatoč tome što baš recikliranje takvih uređaja nosi nemalu gospodarsku dobit.

“Još je najšokantnije to što se svega 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira”, tvrdi Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu.

Očekuje se nadalje da će e-otpad porasti na 52,2 milijuna tona u 2021., piše u studiji. Inače, Kina je u prošloj godini bila najveći svjetski izvor elektroničkog otpada, sa 7,2 milijuna tona, a iza nje odmah slijede Sjedinjene Američke Države. Ono čime se Europa može podičiti jest to da je vodeća na svijetu po prikupljanju otpada, s oko 35 posto. Novi Zeland i Australija su proizveli najveće količine e-otpada po glavi stanovnika – čak 17,3 kilograma svaki, ali je svega oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano.

U dotičnom se izvješću UN-a navodi kako je mnogi ljudi sklono bacati stare gadgete da bi si poslije toga priuštili naprednije i novije modele, ali i zbog toga što popravak, primjerice pametnog telefona ili tostera, stoji više nego kupnja novog. “Puno se raspravlja o kulturi društva koje konstantno odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji promiče da je bolje kupovati novo nego staro prepravljati”, dio je izvješća.

Kuehr smatra da je zapanjujuća činjenica da su postoci recikliranja e-otpada toliko niski s obzirom na to da su u 67 zemalja (koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva) upravo na snazi zakoni koji govore o zbrinjavanju elektroničkog otpada. Kuehr je također pozvao potrošače koji kreću u kupovinu darova za Božić da povodu računa o recikliranju. “Za božićne darove se sve više i više nude uređaji na baterije ili utikač… a to povećava planinu elektroničkog otpada”, poručio je.

Da bi se slikovitije predočilo koliko je s obzirom na masu bilo otpada prošle godine, u izvješću stoji da je to poput devet velikih piramida iz Gize, 4 i pol tisuće Eiffelovih tornjeva ili 1.23 milijuna posve napunjenih kamiona od 40 tona koji formiraju liniju od New Yorka do Bangkoka i natrag.

 

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Planete i mjeseci

Pozdrav, svemirski entuzijasti! Jeste li čuli za najnovije vijesti iz svemira? Znanstvenici su otkrili da Mars nije sam na svojem putovanju oko Sunca. Da,...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...