Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Elektronika

Gomilanje elektroničkog otpada doseglo vrhunac

Alarmantno izvješće o e-otpadu.

Svjetski elektronički otpad je prošle godine dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona. Drugim riječima, 8 posto više u odnosu na posljednje procjene, a među svim sirovinama ugrađenima u razne odbačene mobitele, televizore i druge slične proizvode ima i plemenitih metala kao što su zlato, bakar i platina, piše u UN-ovoj studiji.

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela pa do hladnjaka potpomaže povećanju količine e-otpada, pojma koji obuhvaća sve uređaje koji rade na bateriju ili struju.

Za razliku od 2014. godine, kad su procijenjene količine tog otpada iznosile 41 milijun tona, u 2016. godini je elektronički otpad porastao za 8 posto. Sve to stoji u studiji koju su izradili Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association).



Vrijednost svih tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. godini se procjenjuje na 55 milijarda eura, a sve to uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij. Ipak, dokumentirano je sakupljanje i recikliranje svega 8,9 milijuna tona u 2016., a većina ostalog e-otpada je završila na smetlištima, unatoč tome što baš recikliranje takvih uređaja nosi nemalu gospodarsku dobit.

“Još je najšokantnije to što se svega 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira”, tvrdi Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu.

Očekuje se nadalje da će e-otpad porasti na 52,2 milijuna tona u 2021., piše u studiji. Inače, Kina je u prošloj godini bila najveći svjetski izvor elektroničkog otpada, sa 7,2 milijuna tona, a iza nje odmah slijede Sjedinjene Američke Države. Ono čime se Europa može podičiti jest to da je vodeća na svijetu po prikupljanju otpada, s oko 35 posto. Novi Zeland i Australija su proizveli najveće količine e-otpada po glavi stanovnika – čak 17,3 kilograma svaki, ali je svega oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano.

U dotičnom se izvješću UN-a navodi kako je mnogi ljudi sklono bacati stare gadgete da bi si poslije toga priuštili naprednije i novije modele, ali i zbog toga što popravak, primjerice pametnog telefona ili tostera, stoji više nego kupnja novog. “Puno se raspravlja o kulturi društva koje konstantno odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji promiče da je bolje kupovati novo nego staro prepravljati”, dio je izvješća.

Kuehr smatra da je zapanjujuća činjenica da su postoci recikliranja e-otpada toliko niski s obzirom na to da su u 67 zemalja (koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva) upravo na snazi zakoni koji govore o zbrinjavanju elektroničkog otpada. Kuehr je također pozvao potrošače koji kreću u kupovinu darova za Božić da povodu računa o recikliranju. “Za božićne darove se sve više i više nude uređaji na baterije ili utikač… a to povećava planinu elektroničkog otpada”, poručio je.

Da bi se slikovitije predočilo koliko je s obzirom na masu bilo otpada prošle godine, u izvješću stoji da je to poput devet velikih piramida iz Gize, 4 i pol tisuće Eiffelovih tornjeva ili 1.23 milijuna posve napunjenih kamiona od 40 tona koji formiraju liniju od New Yorka do Bangkoka i natrag.

 

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Elektronika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh