Radom hidroelektrana dobiva se oko 19 posto svjetske energije. Samo u Norveškoj se, primjerice, 99 posto ukupne električne energije dobiva iz vode. Norveška je važan proizvođač hidroenergije za svoje, ali i za svjetske potrebe. Količina energije proizvedene u Norveškoj najveća je u Europi – godišnje proizvede 120 TWh, a prate ju Švedska i Francuska s proizvedenih 65 TWh godišnje.
Oko 86 posto električne energije dobivene iz obnovljivih izvora dobiva se iz vode, a Norveška praksa u pogledu hidroenergije ima vrlo velik globalni učinak. To obuhvaća područja poput hidrologije, konstrukcije, okoliša, civilnog inženjeringa i elektronike.
Hidroenergija je ključna za Norvešku, a trenutne aktivnosti na tom području uključuju obnavljanje i unaprjeđivanje postojećih postrojenja te gradnju manjih postrojenja. U nadolazećim danima hidroenergija će postati sve važnija za stabilizaciju sustava dobivanja energije iz obnovljivih izvora poput vjetra ili sunca.
Postoji velik potencijal za izgradnju novih postrojenja hidroelektrana diljem svijeta – procjenjuje se da je iskorišteno tek između 25 i 30 posto svih ekonomski isplativih postrojenja. Kako sve više raste važnost klimatskih faktora u proizvodnji energije, stručnjaci smatraju da će rasti i važnost hidroenergije budući da ne pridonosi emisiji stakleničkih plinova.
SINTEF i NTNU provode studije kojima analiziraju aktivnosti vezane za hidroenergiju. Hidoenergetski laboratorij upravlja turbinama, razvija nove dizajne i produžava životni vijek turbina izloženima eroziji pijeska. Department of Geology and Mineral Resources Engineering zadužen je za planiranje i funkcioniranje tunela. U Hidrauličkom se laboratoriju provode istraživanja vezana za inženjering rijeka, dovod i transport vode te sigurnost brana, a previđaju se i dotoci vode, kao i funkcioniranje i planiranje postrojenja. S brojnim lokalnim i stranim partnerima na području vodene ekologije, NTNU i SINTEF posjeduju veliku kompetentnost u evaluaciji efekta hidroelektrana na okoliš.
Udruživanjem različitih istraživačkih kompanija u Norveškoj kao što su NTNU, SINTEF i NINA, nastao je i Centar za okolišni dizajn i obnovljivu energiju, a financira ga norveški Research Council. U sljedećih osam godina, centar bi trebao postati ključno mjesto za proučavanje utjecaja na okoliš te budućeg dizajna hidroelektrana u Norveškoj.
Izvor: RenewablePowerNews
Ivan Kalinić
24 travnja, 2013 u 11:58 am
Buduci da im je zemlja najbogatija vodom u europi, ne mogu reci da me to cudi.
Znanost.com
24 travnja, 2013 u 12:02 pm
kada se gleda odnos količine vode u odnosu na teritorij, Hrvatska je prva u Europi, a treća u svijetu, a ako se uzima u obzir odnos broja stanovnika i količine vode, tada je Hrvatska treća u Europi, a 28. u svijetu.
Mirko Jankovic
24 travnja, 2013 u 12:02 pm
Tako cemo i mi 2114 🙂
Jomi Jomz Joms
24 travnja, 2013 u 12:04 pm
švedska svoje energetske planove napaja iz recikliranog otpada,zbog čega im je ponestalo smeća,pa ga uvoze iz norveške
Никола Ђикић
24 travnja, 2013 u 12:07 pm
Пријатељу, а да га мало не претера? 😀
Dea Andrea
24 travnja, 2013 u 12:15 pm
Bravo Norveška!!
Da se barem od loših poteza političara može stvarati struja bili bi prvi u Europi ali i u svijetu..
Branislav Mihaljev
24 travnja, 2013 u 12:15 pm
Paa… verovatno imaju dovoljno reka za to. Pare da naprave hidro-elektrane nisu problem.
Denis Islamovic
24 travnja, 2013 u 1:41 pm
I u bosni se prave vjetrenjace… Traze se pusaci da pusu…
Dino Alberini
24 travnja, 2013 u 2:40 pm
Nije stvar samo u količini vode nego i u potencijalnoj energiji koju ta voda ima. Ne možemo se po tome uspoređivati sa Norveškom.
Darko Matuško
24 travnja, 2013 u 10:15 pm
Malo rijeka imaju pa im je to problem.