(Credit: Mark Crossfield/Flickr, CC BY-NC-SA)
Ljeto je uvijek sinonim za aktivnosti na vodi, hladna pića i, naravno, sladoled. Iako bi se većina nas složila da su sladoled i hladna pića osvježavajuće ljetne poslastice, studija objavljena u časopisu The Conversation postavlja pitanje hlade li nas oni doista?
Kako bismo uspjeli testirati ovu tvrdnju trebamo znati nešto više o tome kako tijelo regulira temperaturu u različitim okruženjima. Proces održavanja optimalne tjelesne temperature zove se termoregulacija, a uključuje ravnotežu između proizvodnje i gubitka tjelesne topline.
Ljudi su toplokrvni ili endotermni, odnosno, mogu kontrolirati tjelesnu temperaturu neovisno o okruženju u kojem se nalaze. Mogu to činiti jer ljudsko tijelo neprestano proizvodi toplinu kao nusprodukt unutarnjih kemijskih procesa (metabolizam). Metabolizam je potreban kako bi naša tijela pravilno radila. To uključuje i probavne procese koji su uključeni u razdvajanje hranjivih tvari iz hrane, apsorpciju i transport tih hranjivih tvari u stanice, te njihovu pretvorbu u energiju koja nam je potrebna za fizičku aktivnost. Takvo stvaranje topline korisno je kada je vani hladno, ali kad vanjska temperatura raste, moramo izbjegavati pregrijavanje. Iako se može činiti logičnim da unos nečeg hladnog, poput sladoleda, treba pomoći smanjiti temperaturu u želucu, njegov početni učinak hlađenja biva brzo zamijenjen toplinom u probavnom sustavu koja razbija hranjive tvari iz sladoleda. Također, probavljanje kalorične hrane dovodi do povećanja tjelesne temperature.
Dakle, sladoled i nije baš najbolja opcija za hlađenje, no što je s hladnim pićima? Prijenos topline između hladnog pića i probavnog sustava može izravno utjecati na temperaturu. No, to je samo trenutno i ovisi o količini i kaloričnosti sadržaja progutane tekućine. Mala količina tekućine vrlo će brzo izgubiti svoj učinak hlađenja jer dobiva toplinu iz okolnih organa. I velike količine tekućine uzrokovat će usporavanje protoka krvi, što dovodi do manje učinkovitosti provoda topline.
Kao što možete i pretpostaviti, visokokalorična bezalkoholna pića imat će sličan učinak kao i sladoled i rashladiti naš metabolizam ubrzo nakon gutanja. Rashladni učinci hladnog pića mogu se objasniti svojim rehidrirajućim učincima. Ako se temperatura ne podigne, tijelo će pokušati izgubiti višak topline odnoseći ju od vitalnih organa na površinu kože gdje je izravno prebačena u naše okruženje putem konvekcije i zračenja. No, da bi se to dogodilo, temperatura okoline mora biti niža od naše vlastite temperature jer će se u suprotnom ta toplina prenijeti u naše tijelo. Baš kao i toplina iz sunca za toplog ljetnog dana.
Znojenje je zapravo najučinkovitiji način na koji naše tijelo gubi toplinu. Znoj na površini kože isparava što uzrokuje hlađenje kože. Krv koja teče u neposrednoj blizini površine kože prolazi kroz proces hlađenja i pomaže smanjiti temperaturu u središtu. U prosjeku, odrasla osoba svakoga dana može izgubiti između pola i jedne litre znoja, ali u iznimno vrućim razdobljima ta se količina može popeti i do litre i pol u jednome satu. Zato je bitno piti puno tekućine tijekom ljeta.
No, što je s alkoholnim pićima? Mnogi ljudi posežu za hladnim pivom kako bi se rashladili, ali alkohol je diuretik, što znači da će tijelo izgubiti vodu i tako smanjiti mogućnost gubitka topline znojenjem. Možda zvuči čudno, ali topli napici mogu biti dobar način da tijelo održite hladnim. Ispijanje toplog napitka izaziva receptore u ustima i grlu koji potiču znojenje, što tijelu omogućava da se ohladi bez gutanja velike količine tople tekućine. Aktivni sastojci u začinjenoj hrani imaju isti učinak i zbog toga je takva vrsta hrane izuzetno popularna u toplim klimama.
Dakle, hladna nas pića mogu trenutno osvježiti, ali želite li bolji način za hlađenje tijela, tada malo začinite stvari – preznojite se i, što je još važnije, pijte puno tekućine.
Izvor: The Conversation
