Svemirski teleskop Hubble postavio je novi rekord, snimivši galaksiju GN-z11 koja je postojala tek 400 milijuna godina nakon Velikog praska, odnosno prije 13.3 milijardi godina. Riječ je o do sad najudaljenijoj galaksiji viđenoj ljudskim okom, čija svjetlost je na svoj put prema Zemlji krenula milijardama godina prije negoli je nastao Sunčev sustav.
„Ovo je značajan pogled u prošlost, kakav se nismo nadali postići s Hubbleom. Uspjeli smo pogledati nazad u prošlost, izmjerivši udaljenost galaksije koja je postojala kad je svemir bio na tek 3% svoje današnje starosti“, izjavio je Pascal Oesch, astronom pri Yale University, ujedno i voditelj istraživanja koje je dovelo do otkrića GN-z11.
Galaksija GN-z11, snimljena pomoću svemirskog teleskopa Hubble (FOTO: NASA, ESA, P. Oesch ( Yale University)
Prilikom mjerenja udaljenosti između Zemlje i objekata koji se nalaze na rubu vidljivog svemira znanstvenici se suočavaju s nizom izazova, gdje jedan od važnijih predstavlja neprestano širenje svemira, pa je u izračunima potrebno uzeti u obzir koliko se svemir raširio u razdoblju otkad je svjetlost napustila GN-z11 i došla do nas. Stoga se u astronomiji radije govori o vremenu kada je neki veoma udaljeni objekt postojao, negoli o stvarnoj udaljenosti između dotičnog i nas.
Kako bi utvrdili navedeno u slučaju GN-z11, znanstvenici su morali izmjeriti tzv. crveni pomak, a što je promjena u svjetlosnom spektru spomenute galaksije, uzrokovana širenjem svemira, gdje veći pomak ukazuje kako je riječ o udaljenijem objektu. Prethodni rekorder, s pomakom od 8.68, bila je galaksija, EGSY8p7, dok je u slučaju GN-z11 izmjeren divovski pomak od 11.1.
Otkrivši kako je GN-z11 postojala kad je svemir bio star samo 400 milijuna godina, ukazuje kako je riječ o jednoj od najranijih galaksija, nastalih u razdoblju formiranja prvih zvijezda u svemiru, nedugo po izlasku iz tzv. tamnog doba svemira.
Grafički prikaz povijesti svemira, od sadašnjosti (lijevo), do Velikog praska, koji se dogodio prije 13.8 milijardi godina (desno). Na grafikonu je prikazana i galaksija GN-z11, nastala 400 milijuna godina nakon Velikog praska. (FOTO: NASA, ESA, A. Feild (STScl)
„Prethodni rekorder otkriven je u sredini razdoblja kad su zvijezde unutar prvih galaksija počele zagrijavati hladne nakupine plinovitog vodika. To prijelazno razdoblje poznato je pod nazivom reionizacijska era. GN-z11 je primijećen 150 milijuna godina ranije, gotovo blizu samog početka ovog prijelaza u evoluciji svemira“, otkrio je Rychard Bouwens s University of Leiden u Nizozemskoj.
Štoviše, sama galaksija GN-z11 je 25 puta manja od Mliječne staze, s tek oko 1% ukupne mase Mliječne staze. Međutim, nove zvijezde unutar galaksije GN-z11 stvaraju se čak 20 puta brže od trenutne stope nastanka novih zvijezda unutar Mliječne staze. „Uistinu je zadivljujuće što je ovako velika galaksija postojala tek 200 do 300 milijuna godina nakon nastanka prvih zvijezda. Kako bi se u tom razdoblju stvorila galaksija milijardu puta teža od našeg Sunca, rast je morao biti zaista brz, rezultirajući nastankom ogromnog broja zvijezda“, otkrio je Garth Illingworth s University of California, istovremeno jedan od suradnika na projektu.
Zanimljivo je spomenuti da su dosadašnja istraživanja ukazivala kako galaksije sjajne poput GN-z11 ne mogu postojati u ovako ranoj fazi svemira. „Otkriće GN-z11 pokazalo nam je kako je naše znanje o ranom razdoblju svemira i dalje uistinu ograničeno. Nastanak GN-z11 zasada je svojevrsna misterija. Ovdje vjerojatno vidimo prvu generaciju zvijezda nastalih oko crnih rupa“, konstatirao je Ivo labbe s University of Leiden.
Za nadati se je kako će s lansiranjem Hubbleovog nasljednika, svemirskog teleskopa Jamesa Webba, znanstvenici doći do novih podataka o ranim danima svemira, zavirujući još dublje u prošlost.
Izvor: Yale University
