Ovi izrazito inteligentni primati su poznati po crvenom krznu i po tome da su najveći sisavci koji većinu vremena provode na drveću. Spretno kretanje po granama im omogućuju duge snažne ruke, no i sve se više kreću po zemlji.
Njihova je sudbina, međutim, već dulje vrijeme neizvjesna. Inače su stanovnici tropskih kišnih šuma, a danas žive samo na Sumatri i Borneu. Prema podacima zaklade za zaštitu orangutana na Borneu, populacija nosatog majmuna je na tom otoku pala je za čak 80% u zadnjih 30 godina, a orangutana za gotovo 50%. Stručnjaci vjeruju kako bi se kroz narednih 10 godina moglo dogoditi to da orangutani potpuno nestanu s lica Zemlje.
Upravo zato je APE Foundation (Zaklada za zaštitu šuma i okoliša) pokrenula jedan humanitarni loto. Tko se uključi u akciju s iznosom od jedne funte na tjedan, može osvojiti nagrade u obliku odjeće. Prikupljeni je novac tako, naravno, namijenjen za očuvanje orangutana na Borneu gdje im prirodno stanište uništava rastuća industrija palminog ulja.
Borneo, kao treći najveći otok na svijetu (poslije Grenlanda i Nove Gvineje), nekad je bio dom mnogih ugroženih vrsta, ali se sad polako pretvara u centar proizvodnje palminog ulja pa tako osim uništavanja prirodnih staništa, također industrijski otpad zagađuje vodu. Šumsko gospodarstvo je isto tako razvijeno, a zbog sječe tropskih stabala nestaju polako kišne šume.
Bart Retera, osnivač zaklade APE, objasnio je: “Živim u Indoneziji već četiri godine i radim na nekolicini neprofitnih projekata. Vidio sam prekrasnih stvari, ali i scena koje lome srce. Život blizu takve prirode dobro oslikava posljedice pohlepe i korupcije.”
Ako se ne sijeku stabla, onda se pale šume kako bi se napravilo više za plantaže i kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za palminim uljem. Retera je samo jedan od ljudi u nizu koji pokušava nešto učiniti za okoliš, a kroz zakladu educira i djecu kakve posljedice iza sebe mogu ostaviti plastika i industrija.
“Cilj nam je u idućih nekoliko godina pratiti, štititi i obnavljati stanište orangutana i nosatih majmuna. Educiramo stanovništvo i gradimo knjižnicu, a druge strane trošimo financijska sredstva na ‘čuvare džungle’ koji čuvaju od ilegalne sječe šuma te ilegalnog lova. Ideja bi bila i da oni prvi reagiraju ukoliko dođe do kakvih požara ili ako uoče neki medicinski problem”, poručio je Retera.
