Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Imaju li životinje menopauzu?

Ljudske ženke obično prolaze kroz menopauzu između 45. i 55. godine života, odnosno kroz niz hormonalnih promjena zbog kojih više nisu u mogućnosti začeti. No, one nisu jedine u životinjskom carstvu koje žive i nakon svojih reproduktivnih godina.

Znanstvenici već dugo znaju da su plodnost i reproduktivni uspjeh životinja u polaganom padu tijekom životnog vijeka – fenomen poznat pod nazivom reproduktivno starenje. No, u najvećem dijelu, reprodukcija kod životinja nastavlja se do stare dobi, pa čak i tik do smrti, iako uz smanjen kapacitet.

U posljednjim pregledima primatskih vrsta znanstvenici su otkrili da su ljudi jedini primati koji ne umru unutar nekoliko godina „prekida plodnosti“. Ovo je točno čak i kad se iz jednadžbe oduzmu moderna medicina i zdravstvo, jer je studija uključila podatke lovačko-sakupljačkog plemena !Kung u pustinji Kalahari.

U posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, brojne studije su ustvrdile kako menopauza ili „post-reproduktivni životni vijek“ – fraza koja se najčešće odnosi na doba posljednje reprodukcije, s obzirom na to da je promjene u ovulaciji i hormonima povezanima s menopauzom teško mjeriti u divljim životinjskim populacijama – događa kod širokog raspona vrsta. Gupiji, primjerice, prolate kroz riblju verziju menopauze, sudeći po jednoj studiji koja je otkrila da ribe provode u prosjeku 13,6 posto svog potpunog životnog vijeka u post-reproduktivnoj fazi.

Čak štoviše, takva „menopauza“ prilično je učestala kod riba, ptica, sisavaca i beskralješnjaka, piše u pregledu teme objavljenom 2015. godine u časopisu Trends in Ecology & Evolution. No, postoji upozorenje koje ide uz ovu izjavu: za veliku većinu vrsta, životine ne žive dugo nakon prekida reprodukcije, a menopauza je okolnost koja je povezana sa zatočeništvom (kako je to u slučaju gupija) te se pojavljuje samo kod nekih individualnih pripadnika vrste, a ne u čitavoj vrsti.

No, postoje i tu neke iznimke. Među kralješnjacima, dvije vrste kitova zubana žive dosta dugo nakon menopauze. Ženke kita ubojice reproduciraju se u dobi od 12. do 40. godine ali mogu živjeti i do devedesetih godina starosti, dok ženke bjeloleđog dupina ulaze u reprodukciju između 7. i 35. godine života i žive i nakon napunjenih 60 godina.

U ovoj odabranoj skupini nalaze se i neki insekti, poput uši Quadratus yoshinomiyai, kod kojih odrasle ženke imaju produžen postreproduktivni životni vijek i pripadaju obrambenim redovima kolonije.

S evolucijske točke gledišta, menopauza je očigledna neobičnost, jer bi se očekivalo da pojedinci žele prenositi svoje gene što je duže moguće. Pa, zašto je onda uopće došlo do razvoja menopauze?

Prevladavajuća teorija menopauze zove se „bakina hipoteza“. Ukratko, ona tvrdi da se ženke rano prestaju razmnožavati kako bi pomogle svojoj djeci i unucima da prežive i dalje se reproduciraju. Ovo je definitivno točno za populacije orka (kitovi ubojice), kod kojih su starije ženke skladišta ekoloških znanja, osobito kad je u pitanju pronalazak hrane – znanstvenici su otkrili da majke podižu stopu preživljavanja svojih odraslih sinova, koji imaju bolji reproduktivni uspjeh što su stariji.

Zanimljivo, matrijarhalne slonice također su vitalne za zajednicu, ali ne prolaze kroz menopauzu.

Ovdje razlika leži u načinima na koji su grupirane skupine. Sinovi i kćeri kitova ubojica ostaju u skupinama u kojima su se rodili. Tako tijekom vremena majke imaju sve više rodbinskih veza sa svojim susjedima, što pruža motiv za smjenu s reprodukcije na pomaganje potomcima, te pruža daljnje pojačanje genskog nasljeđa. Kod slonova, sinovi napuštaju skupinu u kojoj su se rodili pa majke nemaju ništa više rodbinskih veza tijekom godina.

Drugi ključan aspekt ove priče je natjecanje za resurse.

Istraživanje orka pokazalo je da u situaciji u kojoj se dvije generacije kitova ubojica u istoj skupini istovremeno razmnožavaju, mladunčad starije generacije ženki ima 1,7 puta veću vjerojatnost smrti. Ovo je možda zato što se mlađe ženke fokusiraju samo na svoju mladunčad, dok starije ženke moraju „podići“ vlastitu djecu i djecu njihovih odraslih kćerki.

Kod drevnih ljudi, kćeri bi se iselile kako bi se pridružile novim obiteljima. Kći u početku ne bi imala nikakvu rodbinsku vezu sa skupinom dok ne rodi, ali kako bi postajala starija, s vremenom bi bila sve više povezana sa svojom skupinom. Na kraju, pomažući svojoj rodbini da odgoje djecu osiguralal bi si i genetsku prednost, posebice zato što veći broj djece stavlja njenu novu djecu u izravno natjecanje za resurse s njenim drugim potomcima.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Na Zemlji živi oko 50 milijardi ptica, što znači da je na planetu otprilike šest puta više ptica nego ljudi, pokazalo je istraživanje australskih...

Biljke i životinje

Plavetni kitovi su ugrožena vrsta i svaki uginuli kit je velika tragedija.

Zdravlje i Medicina

Komplikacije tijekom trudnoće, povezuju se sa povećanim rizikom razvoja srčanih bolesti kasnije u životu majke. Komplikacije uključuju spontani pobačaj, preeklampsiju, gestacijski dijabetes i prijevremeni...

Biljke i životinje

Svaka vrsta kita pod vodom emitira jedinstveni zvučni signal, a ovaj zvuk nikada prije nije zabilježen.

Oglašavanje