Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay/Izvor: Live Science

Biljke i životinje

Imaju li životinje menopauzu?

Ljudske ženke obično prolaze kroz menopauzu između 45. i 55. godine života, odnosno kroz niz hormonalnih promjena zbog kojih više nisu u mogućnosti začeti. No, one nisu jedine u životinjskom carstvu koje žive i nakon svojih reproduktivnih godina.

Znanstvenici već dugo znaju da su plodnost i reproduktivni uspjeh životinja u polaganom padu tijekom životnog vijeka – fenomen poznat pod nazivom reproduktivno starenje. No, u najvećem dijelu, reprodukcija kod životinja nastavlja se do stare dobi, pa čak i tik do smrti, iako uz smanjen kapacitet.

U posljednjim pregledima primatskih vrsta znanstvenici su otkrili da su ljudi jedini primati koji ne umru unutar nekoliko godina „prekida plodnosti“. Ovo je točno čak i kad se iz jednadžbe oduzmu moderna medicina i zdravstvo, jer je studija uključila podatke lovačko-sakupljačkog plemena !Kung u pustinji Kalahari.

U posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, brojne studije su ustvrdile kako menopauza ili „post-reproduktivni životni vijek“ – fraza koja se najčešće odnosi na doba posljednje reprodukcije, s obzirom na to da je promjene u ovulaciji i hormonima povezanima s menopauzom teško mjeriti u divljim životinjskim populacijama – događa kod širokog raspona vrsta. Gupiji, primjerice, prolate kroz riblju verziju menopauze, sudeći po jednoj studiji koja je otkrila da ribe provode u prosjeku 13,6 posto svog potpunog životnog vijeka u post-reproduktivnoj fazi.



Čak štoviše, takva „menopauza“ prilično je učestala kod riba, ptica, sisavaca i beskralješnjaka, piše u pregledu teme objavljenom 2015. godine u časopisu Trends in Ecology & Evolution. No, postoji upozorenje koje ide uz ovu izjavu: za veliku većinu vrsta, životine ne žive dugo nakon prekida reprodukcije, a menopauza je okolnost koja je povezana sa zatočeništvom (kako je to u slučaju gupija) te se pojavljuje samo kod nekih individualnih pripadnika vrste, a ne u čitavoj vrsti.

No, postoje i tu neke iznimke. Među kralješnjacima, dvije vrste kitova zubana žive dosta dugo nakon menopauze. Ženke kita ubojice reproduciraju se u dobi od 12. do 40. godine ali mogu živjeti i do devedesetih godina starosti, dok ženke bjeloleđog dupina ulaze u reprodukciju između 7. i 35. godine života i žive i nakon napunjenih 60 godina.

U ovoj odabranoj skupini nalaze se i neki insekti, poput uši Quadratus yoshinomiyai, kod kojih odrasle ženke imaju produžen postreproduktivni životni vijek i pripadaju obrambenim redovima kolonije.

S evolucijske točke gledišta, menopauza je očigledna neobičnost, jer bi se očekivalo da pojedinci žele prenositi svoje gene što je duže moguće. Pa, zašto je onda uopće došlo do razvoja menopauze?

Prevladavajuća teorija menopauze zove se „bakina hipoteza“. Ukratko, ona tvrdi da se ženke rano prestaju razmnožavati kako bi pomogle svojoj djeci i unucima da prežive i dalje se reproduciraju. Ovo je definitivno točno za populacije orka (kitovi ubojice), kod kojih su starije ženke skladišta ekoloških znanja, osobito kad je u pitanju pronalazak hrane – znanstvenici su otkrili da majke podižu stopu preživljavanja svojih odraslih sinova, koji imaju bolji reproduktivni uspjeh što su stariji.

Zanimljivo, matrijarhalne slonice također su vitalne za zajednicu, ali ne prolaze kroz menopauzu.

Ovdje razlika leži u načinima na koji su grupirane skupine. Sinovi i kćeri kitova ubojica ostaju u skupinama u kojima su se rodili. Tako tijekom vremena majke imaju sve više rodbinskih veza sa svojim susjedima, što pruža motiv za smjenu s reprodukcije na pomaganje potomcima, te pruža daljnje pojačanje genskog nasljeđa. Kod slonova, sinovi napuštaju skupinu u kojoj su se rodili pa majke nemaju ništa više rodbinskih veza tijekom godina.

Drugi ključan aspekt ove priče je natjecanje za resurse.

Istraživanje orka pokazalo je da u situaciji u kojoj se dvije generacije kitova ubojica u istoj skupini istovremeno razmnožavaju, mladunčad starije generacije ženki ima 1,7 puta veću vjerojatnost smrti. Ovo je možda zato što se mlađe ženke fokusiraju samo na svoju mladunčad, dok starije ženke moraju „podići“ vlastitu djecu i djecu njihovih odraslih kćerki.

Kod drevnih ljudi, kćeri bi se iselile kako bi se pridružile novim obiteljima. Kći u početku ne bi imala nikakvu rodbinsku vezu sa skupinom dok ne rodi, ali kako bi postajala starija, s vremenom bi bila sve više povezana sa svojom skupinom. Na kraju, pomažući svojoj rodbini da odgoje djecu osiguralal bi si i genetsku prednost, posebice zato što veći broj djece stavlja njenu novu djecu u izravno natjecanje za resurse s njenim drugim potomcima.

Tražili ste na googlu:

slon slike, zivotinje na sjevernom polu

Nastavi čitati
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh