Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Imate hladan nos? To može biti znak da previše radite.

Fascinantan je način na koji se bori mozak s previše zadanog rada

Prema najnovijem istraživanju kojeg su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham – niska temperatura nosa može ukazati na činjenicu da previše radimo.

U studiji je sudjelovalo 14 dobrovoljaca. Znanstvenici su koristili kamere osjetljive na toplinu te su uz pomoć njih snimali ispitanike dok su obavljali mentalne aktivnosti. Kod ispitanika koji su se osjećali premoreno, temperatura nosa se smanjila za 1 stupanj.

Stručnjaci smatraju da se temperatura snižava zbog toga što mozak previše radi pa usmjerava krv na druga područja u tijelu kako bi pomogao svojim neuronima. Zbog toga nos najviše pati jer je potrebno više energije da krv dođe do njega.

Dr. Alistaire Ritchie je rekao kako su očekivali neke fiziološke promjene na tijelu zbog velikih mentalnih aktivnosti, ali su se jako iznenadili kada su vidjeli povezanost temperature tijela i težine mentalnih zadataka. Nisu ni mogli pretpostaviti da će se lice početi hladiti.

Ova saznanja znanstvenici žele upotrijebiti na mnogim područjima i na takav način procijeniti količinu zadataka i osmisliti metode koje će pomoći ljudima da smanje stres koji nastaje za vrijeme zahtjevnih mentalnih aktivnosti. Oni se nadaju da bi se njihova saznanja mogla koristiti za promatranje zaposlenika koji previše rade bez da ih se ometa u njihovim aktivnostima.

Smatraju kako bi se kamere osjetljive na toplinu mogle postaviti u kabinama za pilote kako bi se moglo provjeriti pod kolikim stresom oni rade. Zbog toga ovaj tim radi zajedno s Airbusom. Sve više raste zabrinutost zbog stresa pod kojim se nalaze piloti.

Na ovakav način moći će se vidjeti jesu li ljudi u potpunosti usredotočeni na svoj zadatak. Na njihovo disanje utječe živčani sustav koji preusmjerava krv u mozak. Facijalna termografija bi trebala biti vrsta neinvazivnog psihološkog promatranja, kažu znanstvenici.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....