Connect with us

Hi, what are you looking for?

Društvene znanosti

Indonezijska vlada predlaže veći udio vjeronauka u školama

Prema novopredloženom kurikulumu, početkom nove školske godine u indonezijskim osnovnim školama vjerojatno će doći do smanjenja broja školskih sati iz područja prirodnih i društvenih znanosti kako bi se više sati nastave posvetilo religijskom obrazovanju.

Budući da je u Indoneziji, osim prevladavajućih muslimana, značajan broj pripadnika još pet različitih religija: kršćani, protestanti, budisti, hinduisti i konfucijanisti, djeca su u razrede odijeljena prema religijskoj pripadnosti te se svakoga podučava njegova vlastita vjera. Indonezijsko Ministarstvo obrazovanja, prema prijedlogu Ministarstva vjerskih poslova, Vladi je predložilo novi kurikulum u kojem će se broj vjerskog obrazovanja povisiti s dva na četiri sata tjedno, a uz njega će i dalje ostati glavni nastavni predmeti: matematika, umjetnost i obrt, tjelesna kultura, indonezijski jezik i građanska prava.

Prijedlog novog školskog programa objavljen je na internetskim stranicama kako bi ga se moglo komentirati Ministarstvu koje će naknadno analizirati prikupljene povratne informacije. Indonezijski ministar obrazovanja Ibnu Hamid izjavio je kako dotični komentari pokazuju suglasnost većine naroda s promjenama u kurikulumu, ali su zabrinuti kako neće biti dovoljno vremena za podučavanje učitelja i pripremu novih udžbenika. No, kritičari su sumnjičavi prema istinitosti te tvrdnje budući da komentari građana nisu dostupni za javnost.

Glavni je argument državnih dužnosnika, koji podupiru predložene promjene, potreba za većim religijskim podučavanjem zbog manjka morala, tolerancije i empatije učenika koji su doveli do porasta nasilja i vandalizma među mladima. Također ističu porast religijski motiviranog nasilja u 2012. godini za 25% u odnosu na godinu prije što smatraju odrazom neprihvaćanja i netolerancije mladih na različita vjerska opredjeljenja građana. Zagovornici kurikuluma smatraju da upravo zbog privrženosti indonezijskog naroda vjerskim učenjima treba putem religije djelovati na “izgradnju morala mladih.”

Tako ne smatra više od 780 Indonežana, potpisnika peticije koja opisane promjene smatra neutemeljenima i štetnima za kvalitetu obrazovanja, posebno zbog smanjenja obujma nastave iz prirodnih i društvenih znanosti kao posljedice povećanja sati vjeronauka. Veći broj roditelja i učitelja strahuje da će ovakvo smanjenje uzrokovati smanjenje kritičkog razmišljanja i “poglupljivanje nacije” zato što se na satovima prirodnih i društvenih znanosti djecu uči razmišljati, identificirati probleme, pronalaziti rješenja te se potiče njihova znatiželja, što će se vrlo teško nadoknaditi kroz nastavno gradivo drugih predmeta. Predložene promjene posebno će se očitovati u smanjenju broja kvalificiranih radnika u području tehnologije i računalnih znanosti što će nadalje uvelike štetiti indonezijskoj brzo rastućoj ekonomiji i tehnološkom napretku. Neki čak uspoređuju posljedice takvog obrazovanja s “ulaskom u mračno doba Indonezije.”

Objektivne činjenice su da prijedlog kurikuluma ne specificira kako će se “sažeti” program prirodnih i društvenih znanosti niti postoje dokazi da će povećanje vjerskog odgoja doprinijeti jačanju morala djece i mladih. Očigledno je da vlada pokušava riješiti problem nasilja njegovim pojednostavljivanjem reagirajući samo na jedan od uzroka problema, a ne obazirući se na općenitije i veće probleme u školstvu. Takvi problemi su neadekvatni i zastarjeli udžbenici, izostanak nadgledanja kvalitete nastave, velika udaljenost škola i loša organizacija prijevoza do ustanova. Zasigurno je jedan od najvećih problema školskog sustava neupućenost učitelja u nastavni program, njihovo loše obrazovanje i s time povezana slaba kvaliteta podučavanja, što dokazuje i posljednje, 40. mjesto koje je Indonezija zauzela na ljestvici za procjenu nacionalnih obrazovnih sustava.

Izvor: The New York Times

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...